PIŠE MATEUSZ MORAWIECKI

Pet lekcija nakon godinu dana rata

‘Moramo učiniti sve kako bi se napokon privela kraju ova najveća geopolitička noćna mora 21. stoljeća.‘

Mateusz Morawiecki

 Foto: INM

Mateusz Morawiecki je predsjednik Vlade Republike Poljske. Bio je član tima koji je pregovarao o uvjetima pristupanja Poljske Europskoj uniji. Diplomirao je povijest na Sveučilištu u Wrocławu te poslovnu administraciju na Fakultetu za znanost i tehnologiju u Wrocławu i Central Connecticut State University-ju.

Prije točno godinu dana, 24. veljače 2022., Rusija je izvršila oružanu agresiju na Ukrajinu i tako uništila poredak izgrađen nakon Hladnoga rata. Sigurnost i prosperitet, izgrađeni naporima nekoliko generacija Europljana, našli su se na rubu propasti. Rusija je krenula u imperijalno osvajanje s jednim jedinim ciljem: obnoviti nekadašnju sovjetsku sferu utjecaja, bez obzira na troškove i žrtve. Moramo učiniti sve kako bi se napokon privela kraju ova najveća geopolitička noćna mora 21. stoljeća.

U kakvoj se situaciji nalazimo danas? Iza nas je dvanaest mjeseci nečuvene okrutnosti Rusije. Mjeseci mjereni stalnim bombardiranjima škola, bolnica i civilnih objekata. Mjeseci u kojima su se brojale žrtve umjesto dani. Rusi ne štede nikoga – muškarce, žene, starce ili djecu. Genocidi u Buči, Irpinu i drugim mjestima zastrašujući su dokaz da Rusija čini najgore zločine. Masovne grobnice, mučilišta, silovanja, otmice – to je prava slika ruske agresije.

Iza nas je i godina velikog junaštva ukrajinskog naroda, koji se pod vodstvom Volodimira Zelenskog suočava s ruskim carstvom zla. Godina vjere, ustrajnosti i odlučnosti. Ukrajina se danas ne bori samo za svoj suverenitet, već i za sigurnost cijeloga kontinenta.

Kako stati na kraj ovom ratu? Prošla godina donosi nam mnoge važne lekcije koje bi zapadne zemlje trebale uzeti k srcu ako doista žele živjeti u miru i sigurnosti.

Lekcija prva. Ovaj rat tiče se svih nas

Od samoga se početka moramo osloboditi lažne slike o ruskoj invaziji. Ovo nije lokalni sukob. Rusija pokušava zapaliti Europu. Imamo posla s destabilizacijom čitavog globalnog ekonomskog poretka.

Napad na Ukrajinu dio je davno osmišljenog plana koji Putin provodi već najmanje desetljeće. Još 2008. godine, tijekom ruske invazije na Gruziju, predsjednik Lech Kaczyński je upozorio: „Savršeno dobro znamo da se danas radi o Gruziji, sutra o Ukrajini, prekosutra o baltičkim zemljama, a kasnije možda dođe vrijeme i za moju zemlju, Poljsku“. Ove su se upozoravajuće riječi obistinile brže nego što je Europa očekivala. Šest godina kasnije, 2014. godine, Rusija je anektirala Krim. A danas smo svi svjedoci potpune agresije na Ukrajinu. Što nas čeka u budućnosti ako danas ne zaustavimo ruski ratni stroj?

S udaljenosti od nekoliko stotina kilometara ne čuju se zvuci eksplozija granata, sirene ili plač roditelja koji su u bombardiranju upravo izgubili svoje voljeno dijete. No, udaljenost od Kijeva ne može pak umiriti savjest. Ponekad se bojim da na Zapadu živi zaista velik broj ljudi kojima su ručak u omiljenom kafiću ili serija na Netflixu važniji od života i smrti tisuća Ukrajinaca. Svi smo svjedoci ovoga rata. Nitko od nas neće moći reći: „Nisam znao za genocid u Buči.“ Svi gledamo strahote koje je počinila ruska vojska. Stoga ne smijemo biti ravnodušni. Ruski imperijalni planovi sežu dalje od Ukrajine. Ovaj rat tiče se svih nas.

Lekcija druga. Rusija raspiruje globalnu ekonomsku krizu

Rat u Ukrajini samo je jedna od fronti na kojoj se vodi bitka za budućnost Europe. Rusija napada cijelu našu civilizaciju u kibernetičkom prostoru, na informacijskom i ekonomskom polju. Carl von Clausewitz jednom je rekao da je rat samo nastavak politike drugim sredstvima. Očito je Vladimir Putin jako dobro razumio ovu poznatu izreku. Moskva bira svoje tehnike napada ovisno o protivniku s kojim se mora suočiti. Putin ne bi mogao vojno osvojiti Europu, a da je prethodno ne porazi u ekonomskom smislu.

Energetska kriza i globalna inflacija s kojima se svi suočavamo imaju svoje korijene u ruskoj imperijalnoj agresiji. Invaziji na Ukrajinu prethodila je agresivna plinska politika Kremlja još u srpnju i kolovozu 2021. godine. Putinova plinska ucjena dovela je tada do naglih skokova cijena plina na europskome tržištu. A to je bio tek početak.

Rusija se nadala da će paraliza energetskog sektora oslabiti europske države i uvjeriti ih da se drže podalje od rata u Ukrajini. Od samoga početka eskalacija krize bila je strategija usmjerena protiv zemalja Zapada. Rusko vojno djelovanje jedan je od glavnih razloga rasta cijena diljem svijeta. Svi mi skupo plaćamo odluke Kremlja. Vrijeme je da ovo shvatimo: Rusija raspiruje globalnu ekonomsku krizu.

Lekcija treća. Deputinizacija je preduvjet za europski suverenitet

Dugi niz godina izvor snage Rusije bila je slabost zapadnog svijeta. Energetska ovisnost o ruskim ugljikovodicima, sumnjivi interesi s ruskim oligarsima i potpuno neshvatljivi ustupci Europe oko, primjerice, izgradnje Sjevernog toka 2 – sve je to slika patoloških odnosa Zapada i Rusije. Mnoge su europske vlade vjerovale da se s Rusijom mogu sklopiti jednostavni ugovori, no pokazalo se da su oni pakt s vragom kojem je Europa prodala dušu.

Stoga je povratak na tzv. „business as usual“ nemoguć. Odnosi sa zločinačkim režimom ne mogu se normalizirati. Krajnje je vrijeme da Europa postane neovisna o Rusiji – posebno u energetskom sektoru. Poljska već dugo naglašava potrebu diversifikacije opskrbe naftom i plinom. Novi dobavni pravci otvaraju nove mogućnosti. Deputinizacija, odnosno prekid odnosa s diktatorskim strojem nasilja koji je stvorio Putin, preduvjet je suverenosti Europe.

Lekcija četvrta. Solidarnost je jača od straha

Ovaj je rat već izmijenio Europu. Rusija se, napadajući Ukrajinu, nadala da se zapadne zemlje neće probuditi iz geopolitičke letargije u koju su pale prije mnogo godina, naivno vjerujući u mit o „kraju povijesti“. Rusija se preračunala. Željela nas je razdvojiti, a mi smo postali složniji nego ikada.

Najveće oružje Kremlja – kao i svakog totalitarnog režima – je strah. Na ruske prijetnje i ucjene moramo uzvratiti solidarnošću. Pomoć Ukrajini u vidu hrane, potrepština i oružja već pristiže sa svih strana svijeta. Danas Ukrajini dajemo nadu i priliku za pobjedu.

Pristanak Njemačke da se u Ukrajinu pošalju tenkovi Leopard – čiji je pristanak Poljska tražila – od velike je važnosti. Već znamo da će se tenkovima njemačke proizvodnje pridružiti američki tenkovi Abrams. Euroatlantski raison d‘état naposljetku je nadvladao hladne kalkulacije. NATO se pokazao ne samo kao najmoćniji vojni savez na svijetu, već i kao istinski ujedinjen. Zajedno ćemo pobijediti zlo. Solidarnost je jača od straha.

Lekcija peta. Obnoviti Ukrajinu, ojačati Europu

Pobjeda u borbi protiv Rusije bliža je ne samo zahvaljujući uspjesima ukrajinske vojske ili zato što je ruski medvjed umoran od sankcija. Za to je zaslužan zapadni svijet koji je stvorio snažan savez za slobodu. Međutim, nije dovoljno poraziti Rusiju u ovoj današnjoj bitci. Da bi se pobijedilo u ratu protiv Rusije, moramo izgraditi potpuno novu sigurnosnu strukturu u političkom i ekonomskom smislu.

Kakvim ciglama ćemo izgraditi naš zajednički dom – Europu? Onima koje jamče sigurnost, a to je jedinstvo utemeljeno na zajednici vrijednosti i interesa, učvršćeno snažnim ekonomskim i društvenim vezama. Gospodarsku krizu neće biti moguće svladati ako će pred vratima Europe bjesnjeti ratni požar.

Dakle, suočeni smo s dva scenarija budućnosti Europe. Jedan je pobjeda Ukrajine i mir na kontinentu. Drugi je pobjeda Rusije i širenje Putinovog imperijalizma. Ako Ukrajina treba dobiti ovaj rat, već danas moramo početi razmišljati o promjeni paradigme u europskoj politici. Ideja zajednice sigurnosti i mira danas je jedini mogući model razvoja.

Točno godinu dana nakon izbijanja rata imamo jedan zajednički cilj kojem treba u solidarnosti težiti: obnoviti Ukrajinu, ojačati Europu.

Mateusz Morawiecki

Tekst je objavljen u suradnji s poljskim mjesečnikom „Wszystko co Najważniejsze" u sklopu projekta s Institutom nacionalnog sjećanja i Poljskom nacionalnom zakladom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. travanj 2024 07:47