U novoj koaliciji u BiH zajedno hrvatske, bošnjačke i srpske stranke?

Pet političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine koje su ujedno članice ili partneri Europske pučke stranke (EPP) potpisale su izjavu kojom se obvezuju na suradnju kroz provedbu reformi, i to četiri mjeseca uoči izbora u toj zemlji, što je potaknulo nagađanja o obrisima nove koalicije koja bi mogla formirati vlast.

Dokument pod nazivom zajednička izjava stranaka povezanih s EPP-om iz BiH o europskim vrijednostima i integraciji, identitetu, tržišnom gospodarstvu i vladavini zakona u Sarajevu su u ponedjeljak potpisali čelnici HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, Stranke demokratske akcije (SDA), Partije demokratskog progresa (PDP) i Srpske demokratske stranke (SDS), koje su u trenutačnim strukturama vlasti na različitim stranama. Neke su dio vladajućih većina, a druge oporbe.

U dokumentu se ističe načelna opredijeljenost ovih stranaka za europski put, vladavinu prava i provođenje presuda domaćih i međunarodnih sudova, uz zajedničku poruku potpisnika da to predstavlja temelj za jačanje političke suradnje i stabilnosti u zemlji, ali i obvezu da se preuzete obveze doista realiziraju.

Čelnik EPP-a Manfred Weber, u čijoj su nazočnosti stranački lideri iz BiH stavili svoje potpise na taj dokument, ovaj je čin ocijenio "povijesnim iskorakom" koji bi mogao doprinijeti ubrzanoj provedbi reformi u BiH i njezinu približavanju članstvu u Europskoj uniji.

"Mi ćemo biti uz naše prijatelje u BiH na njihovu europskom putu, pratiti i ocjenjivati potrebne korake te pomagati u tom procesu", kazao je Weber pred novinarima.

Europski pučani su na ovaj način poduzeli konkretne korake kako bi približili političke stranke iz BiH koje su trenutačno, kako se čini, beznadno posvađane i takve se pripremaju za listopadske izbore.

HDZ BiH dio je vlasti, a na državnoj razini se oslanja na partnerstvo sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, pa su propali raniji pokušaji bloka građansko-bošnjačkih stranaka da se SNSD izbaci iz vlasti i zamijeni SDS-om i PDP-om.

HDZ BiH i oporbeni HDZ 1990. također su na suprotstavljenim pozicijama jer na izbore idu odvojeno kao suparnici, pri čemu svaka od tih stranaka ima svoje kandidate za Predsjedništvo BiH.

Zdenko Lučić, iza čije kandidature za Predsjedništvo BiH uz šest drugih stranaka stoji i HDZ 1990., žestoko napada čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića i označava ga sukrivcem za neravnopravan položaj Hrvata u BiH, dok Čović uzvraća optužbama da je Lučić "lažni obavještajac i ratni profiter".

No dok je u Sarajevu sjedio uz predsjednika HDZ-a 1990. Iliju Cvitanovića, Čović je odlučio govoriti isključivo "afirmativno i pozitivno" pozivajući da se otvoreni problemi u BiH riješe kako ne bi ostali kao teret budućim generacijama.

Unatoč svim razlikama europski put jedina je opcija bez alternative za BiH, kazao je Čović pozivajući potencijalne partnere na suradnju na tom putu i dok traje izborna kampanja.

Cvitanović je pak poručio kako njegova stranka snažno podupire sve što deklaracija definira kao zajednički cilj.

"Govorimo o poštenim izborima, socijalnom statusu, borbi protiv klijentelizma. Govorimo o političkom uređenju države, gdje u deklaraciji jasno kažemo da ćemo provesti presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH", kazao je.

Čelnik SDA Bakir Izetbegović, čija je stranka mandatno razdoblje koje je na isteku provela u oporbi, izrazio je nadu da će uslijediti obnova suradnje među strankama koje pripadaju političkoj obitelji EPP-a.

To je, po njegovim riječima, jedini način za vraćanje zemlje na put reformi i europskih integracija. U tome ga je podupro i predsjednik SDS-a Branko Blanuša, još jedne stranke koja je sada u oporbi zajedno s PDP-om.

No SDS i PDP, kojega vodi banjolučki gradonačelnik Draško Stanivuković, trenutačno su u tihom sukobu zbog prijepora o tome tko će biti zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske na listopadskim izborima. SDS je podupro Blanušu, no Stanivuković od te utrke ne odustaje pa je moguće da oporba na izbore ode razjedinjena, što bi osiguralo pobjedu Dodikovu kandidatu.