Peta godišnjica džihadističkog napada na francuski satirični magazin Charlie Hebdo obilježena je u utorak posebnim izdanjem tih novina u kojem su napadnuti novi oblici cenzure koje su nametnuli "gurui političke korektnosti", piše Radio France Internationale.
Na današnji dan prije pet godina braća Said i Cherif Kouachi napali su pariški ured Charlieja Hebdoa i ubili 12 ljudi i ozlijedili njih još 11.
Uslijedila su još dva krvava dana napada u kojima su u Parizu ubijeni policajka i četiri kupca židovskog dućana.
Napad na Charlie Hebdo bio je prvi u nizu napada islamista u kojima je od siječnja 2015. u Francuskoj ubijeno više od 250 ljudi, prenosi France 24.
Pet godina kasnije francuski satirični magazin, poznat po provokativnim tekstovima i karikaturama koje su uključivale i proroka Muhameda, objavio je posebno izdanje kojem su meta nove vrste cenzure.
Naslovnicu novog broja Charlieja Hebdoa krasi karikatura muškarca kojem su ruke i jezik pritisnuti mobilnim telefonom s ikonama Twittera, Facebooka i Snapchata.
"Nove cenzure, nove diktature", stoji na naslovnici.
Numéro spécial, 5 ans après : Nouvelles censures, nouvelles dictatures ?
— Charlie Hebdo (@Charlie_Hebdo_) January 6, 2020
Les proches des disparus se souviennent
@LaureDaussy enquête sur les sensitivity readers
Richard Malka sur la liberté d'expression
En kiosque demain et sur https://t.co/5SPrx5Rgmh pic.twitter.com/l5prxqRh7r
Novo izdanje magazina prisjeća se napada prije pet godina i kritizira "nove gurue monolitskog razmišljanja" - blogere, tiranska udruženja i isključive manjine za koje Charlie Hebdo tvrdi da nameću politički korektnu cenzuru, piše Radio France Internationale (RFI), javni francuski medij prisutan diljem svijeta.
"Za sebe vjeruju da su kraljevi svijeta iza svojih tipkovnica i pametnih telefona", piše u novom broju glavni urednik Hebdoa Laurent Sourisseau, poznatiji pod svojim pseudonimom Riss.
Karikaturist, novinar i direktor Charlie Hebdoa Laurent Sourisseau, community manager Simon Fieschi i francuski novinar Fabrice Nicolino polažu cvijeće kod starog sjedišta
Pet godina nakon napada, novo sjedište magazina je tajno, piše RFI. Jedan zaposlenik opisao ga je sličnim Fort Knoxu, s mnogim posebnim vratima, dizalima i stepeništima, otkrivši i da zaposlenici imaju tajnu riječ za opasne situacije koja bi omogućila pravovremeni bijeg u sigurnu sobu.
Francois Hollande i Anne Hidalgo polažu vijenac u čast policajcu Ahmedu Merabetu, koji je ubijen istog dana kada je izvršen napad na časopis Charlie Hebdo
No autori Charlieja Hebdoa nisu toliko sakriveni od javnosti. Povodom pete obljetnice napada, magazin je u utorak navečer domaćin otvorenog događaja u sjedištu Radija France na kojem će građani moći upoznati novinare.
Početak suđenja
U ponedjeljak je u Parizu počelo suđenje napadačima na satirični magazin. No televizija France 24 prenosi kako je većina od 24 osumnjičenih poginula u Iraku i li Siriji. Pred sudom će se pojaviti samo njih petoro.
Braća Kouachi, rođeni Alžirci, ubijeni su dva dana nakon napada na sjedište magazina u 11. pariškom arondismanu. Prije smrti su uzvikivali da su osvetili proroka Muhameda time što su "ubili Charlieja Hebdoa", piše RFI. Tvrdili su i da ih je poslala al-Kaida i da su spremni umrijeti kao mučenici.
Napad na Charlie Hebdo izveo je četiri milijuna ljudi na ulice Francuske, a svijet je odao počast sloganom "Je suis Charlie" ("Ja sam Charlie").
Naslovnica prvog broja časopisa Charlie Hebdo koji je objavljen nakon napada 2015. godine; crnim slovima piše "sve je oprošteno", a ispod toga prorok Muhamed drži natpis "Je suis Charlie", što znači "Ja sam Charlie". To je bio slogan solidarnosti s napadnutim novinarima i karikaturistima časopisa
No solidarnost nije bila dugog vijeka, piše RFI, jer su napadi istaknuli duboke podjele u društvu oko kontroverznog sadržaja magazina.
Učenici iz oko 200 škola, većinom iz područja s velikim brojem imigranata, bojkotirali su skupove podrške magazinu, optužujući ga da je protumuslimanski, a tadašnji francuski premijer Manuel Valls kritiziran je jer je kao uzrok rasta ekstremizma naveo francuski "geografski, društveni i etnički apartheid".
Rasprava je objelodanila duboke podjele u multikulturalnoj Francuskoj i i potaknula raspravu o integraciji muslimana i medijskim slobodama.
No usprkos raspravi o društvenoj izolaciji mladih u siromašnim francuskim predgrađima i potrebi njihove integracije, njihovo stanje danas je i dalje isto, piše France 24.
Anketa instituta Odoxa iz studenog pokazala je da većina stanovnika predgrađa i dalje smatra da ih je država napustila i da ih poslodavci diskriminiraju.