Upravni odbor PIC-a i dalje bez odluke o novom visokom predstavniku za BiH

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) u utorak ni u trećem pokušaju nije donio odluku o imenovanju novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji, a konzultacije o tome bit će nastavljene, dok će američki diplomat Louis Crishock i dalje biti privremeni visoki predstavnik.

Crishock je na toj poziciji od 30. lipnja, kada mu je Upravni odbor PIC-a povjerio privremeni mandat, odredio istodobno 14. srpnja kao novi rok za imenovanje visokog predstavnika u punom mandatu, no o imenu osobe koja bi preuzela tu dužnost ni u ponovljenoj raspravi nije bilo suglasnosti.

Na dnevnom redu sastanka, održanog u Sarajevu bez rezultata, kako su izvijestili lokalni mediji, na kojemu su imenovanje novog visokog predstavnika razmatrali predstavnici najutjecajnijih europskih država te SAD-a, Japana, Kanade, Turske i Europske komisije, ponovno su bila imena talijanskog diplomata Antonia Zanardi Landija te posebnog izaslanika Francuske za zapadni Balkan Renea Trocazza.

U igri je, kao kompromisno rješenje, bio i Danac Peter Sorensen, koji je ranije bio na dužnosti šefa Delegacije EU-a u BiH, kao i još jedan diplomat, Maurizio Massari, bivši veleposlanik Italije pri Ujedinjenim narodima.

Utjecajne europske države poput Francuske, Ujedinjene Kraljevine i Njemačke s jedne strane te SAD s druge imaju različita stajališta o tome tko bi trebao biti novi visoki predstavnik.

Američka diplomacija inzistira na Zanardi Landiju, a europske na Trocazzu, uz uvjerenje kako bi on bolje zastupao interese Europske unije u BiH.

Europske države i SAD suglasni su oko toga da novi visoki predstavnik mora i dalje imati na raspolaganju pune ovlasti kako bi bio u prilici djelovati i nametati odluke, bude li to nužno, kao i da uvjet za trajno zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) ostaje program 5+2, odnosno ispunjavanje pet ciljeva i dva uvjeta definiranih još 2008. godine.

To podrazumijeva prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti, kao i rješenje statusa vojne imovine te potpunu provedbu arbitražne odluke o statusu distrikta Brčko.

Upravni odbor PIC-a zahtijeva i fiskalnu održivost države te osiguranje vladavine prava kroz strategiju procesuiranja ratnih zločina, usvajanje zakona o strancima i azilu te reformu pravosuđa.

Dva ranije postavljena uvjeta su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, što je jedino i realizirano, te ocjena PIC-a da se u BiH u cijelosti poštuje Daytonski sporazum.

U samoj BiH i dalje postoje prijepori o potrebi postojanja OHR-a. Čelnici HDZ-a BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dragan Čović i Milorad Dodik snažno zagovaraju trenutačno zatvaranje OHR-a, kao i poništavanje svih odluka ranijih visokih predstavnika, dok političke stranke koje okupljaju pretežito Bošnjake žele ostanak OHR-a do trajne stabilizacije stanja u zemlji.

Pozicija visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH upražnjena je otkako je ostavku pod američkim pritiskom podnio njemački političar Christian Schmidt, koji je tu dužnost obnašao od kolovoza 2021. godine.