Plenković inicirao raspravu o Zapadnom Balkanu: ‘Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja utemeljenom na vlastitim zaslugama‘

Čelnici zemalja Europske unije sastali su se u Bruxellesu na sjednici Europskog vijeća, na čijem su dnevnom redu bile teme zajedničke obrane, situacija na Bliskom istoku, migracije i pomoć Ukrajini.

Do samog početka summita nije bilo jasno hoće li se zaključci usvojiti u ime cijele EU ili samo u ime 26 država članica. I ovoga je puta Mađarska i dalje bila protivna tekstu vezanom uz Ukrajinu. Također nije bilo jasno hoće li sve zemlje podržati novi paket sankcija Rusiji jer se, osim Mađarske, protivila i Slovačka.

Mađarska se ne slaže ni s namjerom EU da otvori prva poglavlja pristupnih pregovora s Ukrajinom. S obzirom na Orbanovu nepopustljivost oko Ukrajine, u Bruxellesu se počela spominjati mogućnost da se pregovori s Kijevom vode neformalno, a da se njihovo formalno otvaranje odgodi do rješavanja problema s Mađarskom.

Na dnevnom je redu i situacija na Zapadnom Balkanu, o čemu izvješćuje predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa. Govorit će i o svom posjetu regiji. Hrvatski premijer Plenković izjavio je da je upravo on na zadnjem summitu u ožujku inicirao održavanje rasprave o Zapadnom Balkanu na ovom sastanku.

U nacrtu zaključaka, koji se treba usvojiti na summitu, stoji da će EU nastaviti usku suradnju sa zemljama Zapadnog Balkana i podupirati ih u reformama na njihovu putu prema članstvu u EU. "Europsko vijeće ostaje privrženo unapređenju postupne integracije između Europske unije i regije tijekom procesa proširenja. Budućnost Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji", stoji u tekstu.

Među zemljama članicama nije bilo suglasnosti za neki ambiciozniji tekst oko Zapadnog Balkana. Značajan dio summita bio je posvećen suradnji s NATO-om te odluci NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a. Čelnici koji su sudjelovali na summitu NATO-a u Haagu govorili su i o tom događaju. EU želi usku suradnju s NATO-om i izbjegavanje dupliciranja ovlasti u pitanjima obrane.

Tekstom zaključaka pozivaju se zemlje članice EU koje su u NATO-u da koordiniraju svoje napore pri ispunjavanju uvjeta za ulaganje u obranu. U tekstu zaključaka piše da NATO i dalje ostaje, za one zemlje koje su članice, glavni oslonac njihove kolektivne sigurnosti.

Premijer Plenković u Bruxellesu je rekao da Hrvatska može ispuniti ciljeve NATO-a o izdvajanju za obranu, a da to ne ide na štetu socijalnih ili drugih davanja.

- S obzirom na naš gospodarski rast, koji je među najvišima u EU, mislim da su te ambicije itekako dohvatljive, i to ne na štetu socijalnih ili nekih drugih davanja - rekao je Plenković.

Dodao je da je Hrvatska, neovisno o NATO-u, planirala podići obrambeni proračun na tri posto do 2030. godine. Plenković je rekao da gospodarski rast omogućuje veća ulaganja u obranu, pri čemu će se voditi računa o ulaganju u jačanje naše industrijske i tehnološke baze. Za ono što Hrvatska ne može proizvesti sama i mora nabavljati od drugih proizvođača, potrebno je osigurati da se to čini po razumnim, a ne napuhanim cijenama.

Plenković je govorio i o budućem višegodišnjem proračunu EU, o čemu bi Europska komisija trebala objaviti prijedlog sredinom srpnja.