IZBORI ZA VRHOVNI SUD

Plenković komentirao glasovanje o Zlati Đurđević: ‘Očekujem da DSV raspiše novi javni poziv‘

Plenković je komentirao i Matićevu rezoluciju, mađarski zakon, ali i pripreme za turističku sezonu
 Olivier Matthys/POOL/AFP

Premijer Andrej Plenković je u Bruxellesu, gdje je sudjelovao na sastanku Europskog vijeća, komentirao glasovanje u Saboru kojim je s 37 glasova za, 81 protiv i 5 suzdržanih odbijen prijedlog predsjednika RH Zorana Milanovića da se Zlata Đurđević imenuje za predsjednicu Vrhovnog suda.

- Imamo ustavne ovlasti, javni poziv, proceduru, kandidate, onoga tko odlučuje. Predsjednik predlaže, a Sabor odlučuje. Ne vidim zašto se ne bi postigao konsenzus o nekoj novoj osobi, osim ako ima netko informaciju da se nitko neće htjeti predložiti. Treba ići zakonitom procedurom i onda će sve biti dobro - kazao je premijer, prenosi HRT.

Premijer je još jednom pozvao sve građane na odgovorno ponašanje te istaknuo važnost cijepljenja u borbi protiv pandemije koronavirusa.

- Svi smo izrazili oprez. Ja ću još jednom apeliram, vidimo da je dinamika cijepljenja sporija nego što smo to željeli, ne znam što bismo ljudima trebali reći osim da je umrlo više od 3 milijuna ljudi u ovoj pandemiji, da je Hrvatska izgubila veliki broj života, da smo imali pad BDP-a od 8 posto, da nas je COVID koštao 34 milijarde kuna, da smo morali uzeti novac iz proračuna predviđen za druge stvari zbog COVID-a. Ta vježba, gdje možda netko ima dojam da nije bilo krize, je bila vježba gdje smo mi radili svaku sekundu i svaki dan da premostimo krizu i to smo napravili. Kad imamo cjepiva da se svi mogu cijepiti, iskoristimo tu šansu. Dakle, ako se cijepite pomažete svima nama da živimo normalnije, bolje i financijski stabilnije. Vezana je ta formula. Molim sve da se cijepe. Do 1. srpnja ćemo 3 milijuna i 300 tisuća doza cjepiva - kazao je.

- Što se tiče dolazaka imamo jasne kriterije, ili si prebolio ili imaš potvrdu o cijepljenju ili imaš test i na tome ćemo ustrajati. Želimo da oni koji dolaze imaju siguran boravak u Hrvatskoj i da odlaze zdravi. Ukoliko bude situacija kao u Zadru, tamo se netko ponašao na neodgovoran način, u sekundi bez imalo empatije će pojedine članice tu županiju proglašavati žarištem i reći svojim turistima ne idite tamo. Svaki ofsajd će biti odmah sankcioniran. I mali faul će biti penal. Moramo biti odgovorni, ako želimo novac za turizam, onda se cijepimo i držimo se pravila o kojima stalno govorimo - kazao je premijer.

Niz važnih tema na Europskom vijeću

Osvrnuo se i na Matićevu rezoluciju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju rekavši da se radi o još jednoj ideološkoj raspravi koja je izazvala svjetonazorske dvojbe kod pojedinih političkih skupina.

- Ona je politički neobvezujuća, politički stav u jednom trenutku vremena koji smo primili na znanje - kratko je komentirao.

Kazao je i da je na sastanku Europskog vijeća bilo niz važnih tema.

- Ključna tema je bio covid, procijepljenost napreduje, svi imaju dovoljne količine cjepiva. EK razgovara sa svim proizvođačima tako da ta dinamika bude osigurana i u narednom razdoblju. Činjenica da je više ljudi cijepljeno povezano je sa sezonalnošću, ali i smanjenjem zaraze u Europi i stvaraju se uvjeti da krenemo prema drugoj važnoj temi, a to je gospodarski oporavak. Ja sam izvijestio o očekivanjima Hrvatske da se tijekom srpnja na razini EK odobri naš Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 6,3 milijarde eura, koji će pomoći u provedbi programa Vlade i reformi, uključujući i poslijepotresnu obnovu - kazao je.

- Druga važna tema je euro područje. Usvojili smo zaključke koji se odnose na jačanje bankovne unije i tržište kapitala. Naš temeljni cilj uz šengensko područje jest da bismo htjeli postati članica 2022., mislim da ćemo u tome i uspjeti, ne vidim koje bi to još prepreke bile na putu. Što se tiče euro područja, Hrvatska ispunjava sve obveze koje su proizašle iz akcijskog plana za europski tečajni mehanizam II. S obzirom na najavljeni gospodarski rast, na činjenicu da smo premostili krizu, da smo sačuvali radna mjesta, da smo zadržali investicijski kreditni rejting, imamo dobru reputaciju prema Europskoj središnjoj banci. Ambicija je da postanemo članica euro područja početkom 2023. godine. Imamo potporu EK Europske središnje banke, a nakon današnjeg izlaganja u cijelosti su s tim ciljevima familijarizirani i šefovi vlada članica EU-a - kazao je premijer.

- Od vanjsko političkih tema bavili smo se Rusijom i Turskom, dvije vrste pristupa, vrlo čvrsti i principijelni stavovi oko tema gdje se ne slažemo i s druge strane otvaranje prostora za suradnju na temama za koje mislimo da je to korisno. S Turskom je deeskalacija u tijeku. Sve u svemu dobar sastanak i s aspekta Hrvatske. Veselimo se uskoro odobravanju našeg plana oporavka i otpornosti - kazao je.

'Postoje teme koje su jako osjetljive'

Plenković je komentirao i mađarski zakon, koji oštro kritiziran kao homofoban. Naime, mađarski parlament je nedavno izglasao amandmane na više zakona kojima se zabranjuje "prikazivanje i promicanje rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti" osobama mlađim od 18 godina.

- Naša pozicija je skroz jasna. Mađarska je na inicijativu zastupnika promijenila određene zakone. Mi smo rekli da smo protiv bilo kakve diskriminacije, mi poštujemo manjinska prava. Ukoliko neki zakon nije u skladu s pravnom stečevinom EU-a, onda EK je ta koja to mora provjeriti i pokrenuti valjane procedure. Ovo je izrazito osjetljiva politička tema. Razgovor je bio kratak, nije to bilo dramatično, ali očito postoji medijsko ozračje da se ta tema otvori. Namjerno nisam govorio u ime Hrvatske, nema potrebe. Važno je da Mađarska objasni o čemu se radi, rekli su da će poslati pismo i rastumačiti svoju legislativu. EK će to proučiti.

- Postoje teme koje su jako osjetljive i pojedine države reagiraju tako kako reagiraju. Ovo nije prva tema. Ne događa se to slučajno. Ni jedna slavenska zemlja članica EU nije se pridružila tom pismu. Mi smatramo da su ove teme kada dođu na dnevni red toliko ispunjene nabojem da jako dijele države članice. Na EU gledam kao koncept kojim treba raditi na zajedništvu, premoštavati razlike, koja mora biti dobra za sve. Teme koje su nerijetko ideološki obojene, vrlo brzo dovode do raskola i politizacije jer se svako nastoji dodvoriti svom biračkom tijelu. To je isto politika i o tome treba voditi računa - kazao je Plenković, prenosi HRT.

Izvješće o BiH

Premijer komentirao i izvješće o BiH.

- To je parlamentarna rasprava, rezolucija koja dolazi periodično. Konstitutivni narod i njihova jednakost i ravnopravnost je ustavna kategorija u BiH, to se neće promijeniti s ili bez rezolucije. Dayton se više puta spominje, što je osobito važno. Podrazumijeva se i velika potpora izbornoj reformi, tako da što se tiče pozicije Hrvatske s ili bez rezolucije ništa se ne mijenja - kazao je.

Upitan je li predsjednik Milanović u zagovaraju prava BiH učinkovitiji od Vlade, Plenković je odgovorio:

- Što je on uspio postići u odnosu na ovu rezoluciju osim da se spominje Dayton, koji se spominje i u rezoluciji. Europska pučka stranka kojoj pripada HDZ imao je jasan amandman, socijalisti, liberali i zeleni su bili protiv. HDZ/EPP su bili za konstitutivnost, to je bit cijele ove priče. Nešto se tu promijenilo kod njih - kazao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 15:54