Premijer Andrej Plenković sastao se u petak u Bruxellesu s potpredsjednicima Europske komisije Margrethe Vestager, Valdisom Dombrovskisom i Dubravkom Šuicom, a teme razgovora bile su najviše usmjerene na potporu Europske komisije u obnovi potresom porušenih područja, aktivnosti u vezi Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te ambicije Hrvatske za članstvo u eurozoni i pristupanje Schengenskom prostoru. Bilo je riječi i o sustavu potpora s obzirom na covid krizu i sve ono što je u dogovoru s Europskom komisijom učinjeno za različite grane hrvatskoga gospodarstva.
Uoči sjednice Europskog vijeća krajem mjeseca, predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u dvodnevnom posjetu Bruxellesu gdje je održao niz sastanaka s čelnicima europskih institucija, a sastao se i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te belgijskim premijerom Alexanderom De Croom.
U četvrtak se sastao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom i predsjednikom Europskoga parlamenta Davidom Sassolijem. Teme razgovora bile su prioriteti Hrvatske oko izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, distribucije cjepiva, borbi protiv covida-19, kao i ambicije za ulazak u schengenski prostor i europodručje te druge teme.
U petak se sastao s potpredsjednicima Europske komisije - Margrethe Vestager, Valdisom Dombrovskisom i Dubravkom Šuicom.
S potpredsjednicom Vestager premijer Plenković razgovarao je o, kako je rekao, temi koja je izrazito bitna za Hrvatsku, a to je sustav potpora s obzirom na covid krizu i sve ono što je u dogovoru s Europskom komisijom učinjeno za različite grane hrvatskoga gospodarstva.
S potpredsjednicom Šuicom, koja se bavi pitanjima demografije i Konferencijom o budućnosti Europe, razgovarao je o tim temama. Podsjetio je da je demografija važan problem za Hrvatsku, ali i cijelu Europu te očekuje da upravo ta tema bude svojevrsno nasljedstvo mandata ove Komisije.
Konferencija o budućnosti Europe, dodao je, bit će prigoda u sljedećih godinu dana za zajednički rad na osmišljavanju onih tema, politika i pravnih rješenja koje će unaprijediti europski projekt, njegovu snagu i njegovu korist za europske građane.
Izdvojio je i dvije posebno važne teme u razgovoru s potpredsjednikom Dombrovskisom. Prva je bila priprema hrvatskog Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Podsjetio je da je Hrvatska ljetos uspjela ostvariti sjajan rezultat kad je riječ o iznosu sredstava i u višegodišnjem financijskom okviru i u instrumentu EU iduće generacije, posebno namijenjenom izlasku iz krize i država i gospodarstava.
Vlada je, dodao je, intenzivno pristupila izradi Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, u tijesnim konzultacijama s Europskom komisijom, nastojeći ispuniti kriterije koji su propisani pravnim okvirom - a to je 37% koji se odnosi na zelenu i 20% na digitalnu tranziciju uz načela da svi ti projekti trebaju ostvariti korist, a ne pričiniti eventualne nedostatke.
- Podijelili smo komponente plana u gospodarstvo; zatim pravosuđe, javnu upravu i državnu imovinu; znanost, obrazovanje i istraživanje; socijalnu politiku i tržište rada; zdravstvo te energetsku učinkovitost i obnovu zgrada od potresa. Sad smo u završnoj fazi konzultacija i želimo na temelju savjeta potpredsjednika Dombrovskisa, koji ima širi pregled što rade sve druge zemlje, napraviti pojedine korekcije i unaprijediti naš plan kako bi bio na vrijeme dovršen i odobren od strane Europske komisije - rekao je predsjednik Vlade.
Zahvalio je potpredsjedniku Dombrovskisu na snažnoj podršci hrvatskom putu prema eurozoni i podsjetio da je Hrvatska 2018. usvojila Strategiju za uvođenje eura.
- Od tad smo ispunili Akcijski plan za Europski tečajni mehanizam II, u koji smo primljeni prošle godine 10. srpnja. Sad radimo na akcijskom planu koji se odnosi na područja sprječavanja pranja novca, jačanja upravljanja javnim poduzećima, kreiranje bolje investicijske klime i jačanje pravosuđa - izjavio je premijer Plenković i najavio da će se taj plan ispuniti do ožujka iduće godine.
Nastojat će se, dodao je, ispuniti i svi kriteriji iz Maastrichta kako bi se ispunilo sve ono što je pravno nužno da se Hrvatska priključi eurozoni.
Sve je sastanke na kraju ocijenio vrlo dobrima, korisnima, osobito prije idućega sastanka Europskoga vijeća.