Osvajanje najveće ukrajinske crnomorske luke Odese bilo je među prioritetima ruskih ratnih planova. No, napad na grad kasni, a ruska vojska povremeno granatira ciljeve u Odesi i okolnim mjestima, dajući na znanje da nije odustala od okupacije cijele ukrajinske crnomorske obale.
I u subotu, 2. travnja, zabilježena su raketiranja šireg područja Odese, a u posljednje je vrijeme, piše kijevski list Ukrajinska pravda, pozivajući se na tamošnje vojne izvore te moldavske prodemokratske medije, zamijećeno pregrupiranje ruskog tzv. mirotvornog vojnog kontingenta i oružanih snaga samoproglašene paradržavne tvorevine Pridnjestrovlje, uz ukrajinsku granicu u smjeru Odese.
Naime, Odesa je oko 180 km od moldavske, odnosno pridnjestrovske granice, vojni kontingent u toj odmetnutoj moldavskoj provinciji broji 1500 vojnika, a vojska Pridnjestrovlja, prema njihovim podacima, broji oko 7500 vojnika, ali i oko 80 tisuća rezervista, kojima se, sada pišu tamošnji mediji, dijele mobilizacijski pozivi.
Podsjetimo da dobar dio tamošnjeg stanovništva ima i rusko državljanstvo te može podlijegati i ruskim vojnim zakonima.
Stoga u Kijevu ne isključuju mogućnost da su tamošnje snage stavljene u stanje pripravnosti zbog mogućih provokacija i demonstrativnih djelovanja uz granicu, ali ni mogućnost uključivanja u izravni napad na Ukrajinu, u slučaju početka invazije na Odesu, bilo da u tome sudjeluju, bilo da odvlače ukrajinske snage od angažmana u obrani Odese.
Jedan od glavnih ciljeva ruskog napada na Ukrajinu i jest bio izlazak na granicu Moldavije i "fizičko" spajanje s tom paradržavnom tvorevinom, nastalom još prije raspada SSSR-a početkom 1990. godine, kada se vodio i rat, u kojem je ruska vojska omogućila njezino nastajanje.
Vlasti u Pridnjestrovlju već su nekoliko puta tražili priznanje od Rusije, a nakon što je Vladimir Putin priznao neovisnosti dviju ukrajinskih odmetnutih paradržavnih tvorbi - Donecka i Luhanska - u Tiraspolu su ponovno zatražili da se razmotri njihov prijedlog o toma da ih se prvo prizna (zanimljivo da Moskva nije priznala njihovu "samostalnost") pa primi u sastav Rusije.
Ne treba zaboraviti da će se sljedećeg vikenda, 10. travnja, u gruzijskoj pokrajini Južnoj Osetiji, čiju je državnu "neovisnost" Rusija priznala još 2008. godine, provesti referendum o pripajanju Rusiji. Nakon intervencije u Ukrajini Moldavija se odmah pojavila (uz Gruziju) kao moguća sljedeća meta Putinovih imperijalnih planova i mogućeg napada.
Naime, u Kišinjevu je na vlasti prozapadna i prodemokratska vlada i predsjednica Maja Sandu, koja želi članstvo u EU, te je odmah nakon ruske agresije na susjednu Ukrajinu zatražila od Bruxellesa "prekoredni" kandidacijski i pregovarački status.
Moldavija je najavila da ne želi u NATO i spremna je zadržati neutralni status uz određene sigurnosne garancije. Inače, Moldavija je prihvatila već više od 120 tisuća ukrajinskih izbjeglica, mada je riječ o zemlji s manje od tri milijuna stanovnika.