TOTALNA VOJNA IMPLOZIJA

‘Počelo je tamo i završit će tamo!‘ Legendarni američki general otkrio plan koji vodi do Putinova konačnog pada

Okupacija Krima nedvojbeno je bila ključni trenutak koji je zakotrljao niz drugih značajnih događaja

‘Počelo je s Krimom i završit će s Krimom‘

 Vera Katkova/anadolu Agency Via Afp/

U kolovozu 2022. ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski održao je značajan govor u kojem je citirao frazu "počelo je s Krimom i završit će s Krimom".

Okupacija Krima nedvojbeno je bila ključni trenutak koji je zakotrljao niz drugih značajnih događaja. U Ukrajini je to označilo početak ruske agresije koja se ubrzo proširila na područje Donecka i Luhanska. U Rusiji je uspostavio "Krimski konsenzus", a Putin je dobio snažan vjetar u leđa. Analitičari smatraju kako je na Putinovu odluku da napadne Ukrajinu u veljači 2022. u velikoj mjeri utjecalo slab odgovor Zapada na aneksiju Krima, prenosi Slobodna Dalmacija.

U veljači 2022. Rusi su pokrenuli svoju najučinkovitiju ofenzivu protiv Ukrajine upravo s Krima, rasporedivši otprilike 25 bataljunskih taktičkih skupina. U samo dva dana napredovali su preko 100 kilometara i zauzeli područje veće od Švicarske. Do sredine ožujka, krimska skupina ruskih oružanih snaga zauzela je Herson, okružila Mikolajiv i predstavljala prijetnju Odesi. Iako se na kraju morala povući s mostobrana na desnoj obali Dnjepra i iz Hersona, osvojeni “kopneni koridor” ostaje najznačajniji ruski vojni pothvat.

Sasvim drugačiji rat

Krim je glavno prometno čvorište i pozadinska baza za ruske trupe raspoređene u smjeru Hersona i Zaporižja i služi kao kritična strateška lokacija. To je također mjesto za lansiranje raketnih napada na Ukrajinu, sa 750 krstarećih projektila koji se lansiraju s mora i iz zraka samo u prvih šest mjeseci sukoba. Osim toga, služi kao baza za popravke i održavanje vojne opreme, ruta je opskrbe gorivom i streljivom ruskim okupatorima i baza za slanje protuzračne obrane i borbenog zrakoplovstva.

image

Vladimir Putin

Str/afp/Str/afp

Nekada omiljeni slogan ruskih nacionalista i onih koji su se protivili Putinovu režimu bio je "Putin može otići, ali Krim će ostati". Sada, nakon velikog razmahom sukoba između Ukrajine i Rusije, pjesma se promijenila pa kaže: “Bilo da Putin ostane ili ode, morat ćemo se odreći Krima.”

S obzirom da ne postoje diplomatske opcije za povratak poluotoka, vojna akcija je primarni scenarij.

No, dok žestoki sukobi odjekuje istočnim Donbasa, na Krimu se vodi sasvim drugačiji rat: rat noćnih eksplozija, sabotaža i dezinformacija. Ovo je sukob koji se uglavnom vodi u sjeni, daleko od brutalnog iscrpljujućeg rata koji bjesni Donbasom. Brojni izvještaji potvrđuju kako Ukrajina ulaže znatne napore kako bi rusku okupaciju učinila što neugodnijom dok se Rusi silno trude dodatno utvrditi poluotok. Čak su angažirali legije radnika za izgradnju utvrda i rovova. Poluotok je arterija kroz koju Rusija gura trupe i oružje u južnu Ukrajinu, kao i obrambena pozadina za ruske snage koje još uvijek drže dio regije Herson.

‘Pripreme za deokupaciju‘

Ukrajinska vojska diverzijama permanentno uznemirava rusku crnomorsku flotu i pokušava onemogućiti vitalnu rusku opskrbnu liniju. Tek povremeno videozapisi na društvenim mrežama daju naznake o tome što je pogođeno. I samo povremeno ukrajinski dužnosnici spominju bilo kakve akcije na Krimu.

No, prošlog je tjedna Glavna obavještajna služba Ukrajine izvijestila da su eksplozije u krimskom gradu Džankoju bile uzrokovane napadom na ruske krstareće rakete Kalibr koje su se prevozile željeznicom. Rečeno je da je napad poslužio za "demilitarizaciju Rusije i pripremu Krimskog poluotoka za deokupaciju". Kalibri su meta visokog prioriteta s obzirom na pustoš koju uzrokuju kada ih crnomorska flota ispaljuje na ciljeve u Ukrajini.

image
Mikhail Metzel/afp/

Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je da će nadolazeća ukrajinska protuofenziva imati za cilj zabiti klin između Krima i ruskog kopna.

The Insider u svojoj velikoj analizi piše kako bi na temelju iskustva ukrajinske vojske u dosadašnjem ratu, operacija ponovnog preuzimanja Krima zahtijevala sličnu ofenzivu kao protuofenziva u Harkivu u kolovozu i rujnu 2022., ali ovaj put na teritorijima pod ruskom okupacijom u regijama Herson i Zaporižje.

Potom bi područje borbenih djelovanja trebalo izolirati prekidanjem prometnih komunikacija, kao što su to učinile ukrajinske snage prilikom oslobađanja desne obale regije Herson prošle jeseni, primjerice onesposobljavanjem Kerčkog mosta. Nakon toga bi ukrajinska vojska trebala uspostaviti vatrenu kontrolu nad poluotokom, slično sustavnom granatiranju Zmijskog otoka visokopreciznim topničkim sustavima prošlog ljeta.

Sjedinjene Države bile su dugo vrlo oprezne u vezi s namjerom Ukrajine da vojnom silom povrati Krim. Za Putina, Krim predstavlja i osobno postignuće i ključni korak ka obnovi ruske imperijalne slave. Bilo kakav potez kojim bi se promijenio status poluotoka smatrao se "crvenom linijom" za gospodara Kremlja.

Visoki rizik

Ako bi Ukrajina pokazala svoju vojnu sposobnost za pokretanje napada na Krim, ojačala bi i svoju pregovaračku poziciju. „Iako bi stvarna ofenziva nosila visok rizik, uključujući potencijalnu upotrebu taktičkog nuklearnog oružja, podizanje uloga na ovaj način moglo bi se smatrati opravdanom strategijom, ocjenjuje The Insider. Ukrajina i njezini zapadni saveznici možda neće moći održati dugotrajni rat iscrpljivanja, zbog čega je nužan agresivniji pristup.

Krim je iznimno velik zalogaj, i ukrajinske oružane snage morale bi ujediniti sve svoje vještine: vojne i taktičke sposobnosti koje su dosad korištene odvojeno, na manjim ratnim područjima i pod povoljnijim uvjetima - u jednu operaciju za ponovno preuzimanje kontrole nad Krimom. No, čak i ako u tome uspiju, samo će stvoriti uvjete za ofenzivu na samom poluotoku, što također predstavlja veliki izazov.

Dok se na poluotoku užurbano grade fortifikacijske linije, njegova glavna obrana je njegov zemljopis. Uz njegovu usku prevlaku široku samo 7-10 km, učinkovito čuvanje je zadatak koji se može savladati.

"Ako bi došlo do proboja na Krim, zračne i pomorske snage, poput amfibijskih trupa, bile bi korisne, ali ukrajinska vojska nema te sposobnosti. Čak i uz potporu zapadnih saveznika, bilo bi potrebno predugo za stvaranje ili obnovu takvih snaga. Jedina druga opcija je prelazak preko Sivaša, dugačkog zaljeva na sjeveru Krima s dubinama od oko jednog do tri metra, kao što je to uspješno učinjeno u prethodnim ratovima. Međutim, ovaj manevar zahtijeva veliki broj plovila i zaštitu od napada iz zraka, navodi The Insider.

image

Krim je iznimno velik zalogaj, i ukrajinske oružane snage morale bi ujediniti sve svoje vještine

Stringer/afp/

General Mark Milley, načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga, rekao je početkom ove godine da bi "bilo vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz svakog pedlja Ukrajine i ukrajinskog teritorija okupiranog od Rusije". Anchal Vohra nedavno je napisala u časopisu Foreign Policy da je "izolacija Krima jedna stvar, a ulazak, napad i držanje tako jako utvrđene regije koju čuva ruska mornarička flota sasvim druga stvar".

No, Ukrajinci tvrde da su posve odlučni osloboditi sva okupirana područja, uključujući i Krim, a general Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, navodi kako je osmislio strategiju za koju vjeruje da bi ne samo omogućila Ukrajini da ponovno zauzme Krim, već bi i prouzročila potpunu rusku vojnu imploziju.

Izgube li Krim, gotovi su!

Prijedlog generala Hodgesa je sljedeći: izolirati poluotok u ruskom posjedu preciznim udarima na dva kopnena pravca koji ga povezuju s ruskim teritorijem. Ti pravci su već jednom u diverziji oštećeni Kerčki most i koridor za Krim koji prolazi duž Azovskog mora. Nakon što se presijeku ove logističke kucavice, uslijedio bi veliki oklopni napad prema Azovskom moru, a zatim i probijanje linija ruske obrane sjeverno od Krima.

Kad se ukrajinski raketni i topnički sustavi nađu u bližem dometu, ruske zračne, kopnene i pomorske snage na poluotoku bile bi napadnute preciznim dalekometnim napadima i bombardiranjem, sve do završne točke kad bi ukrajinska vojska mogla pokrenuti i svoju kopnenu ofenzivu duž Perekopske prevlake na sam Krim.

Ovaj usklađeni napad na poluotok – njegovo izoliranje, neutraliziranje i nanošenje teške štete Putinovoj vojnoj infrastrukturi dugometnim udarima – bio bi veliki udarac za ruski moral. U nedostatku drugih odlučujućih uspjeha na bojnom polju, to bi predstavljalo poraz za Moskvu koji ne bi mogla prikriti. Pad Krima sigurno bi doveo do potpunog kolapsa ruskih snaga na terenu, pa čak možda i do Putinova pada.

No, lakše je sve reći nego ostvariti. I britanski umirovljeni časnik smatra da plan nema nikakve šanse za uspjeh izostane li veća vojna i druga podrška Zapada ukrajinskim snagama. Čak i ograničenija oslobodilačka operacija zahtijevala bi masovno povećanu pomoć zapadnih zemalja uključujući mnogo više tenkova nego što im je obećano, mnogo veće količine streljiva, kao i raketne sustave dugog dometa koji dosad uopće nisu bili razmatrani ni osigurani.

Ova bi dodatna potpora morala biti i dugoročno održiva, a to bi značilo povećanje obrambene industrijske proizvodnje i u SAD-u i u Europi iznad dosad razmatranih vrijednosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2024 22:29