Sastanak na vrhu šefova država i vlada članica Sjevernoatlantskog saveza počinje danas u Vilniusu, glavnom gradu Litve. Sastanak čelnika NATO-a uvijek je važan događaj, ali ovaj nadilazi možda sve dosadašnje. Ozemlje Saveza susjedno je najvećem ratu od kraja Drugoga svjetskog rata, u kojem nuklearna sila, Rusija, pokušava nametnuti svoju volju Ukrajini. Pred čelnicima se otvorio niz pitanja na koja moraju dati odgovor i, za razliku od summita prošle godine u Madridu, na većinu njih odgovor se još ne zna.
Dvije su teme u prvom planu: pitanje ulaska Švedske u članstvo NATO-a te sigurnosna jamstva koja bi dobila Ukrajina. Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, u zrakoplovu na putu prema Ujedinjenoj Kraljevini novinarima je potvrdio da će Švedska biti glavna tema razgovora američkog predsjednika Joea Bidena i njegova turskog kolege Recepa Tayyipa Erdoğana kad se nađu u Vilniusu. Dvojica su predsjednika u nedjelju razgovarala 45 minuta telefonom, a priopćenja ne daju puno nade u pozitivan ishod. Bijela kuća objavila je šturi tekst sa završnom rečenicom: "Predsjednik Biden izrazio je želju da Švedskoj što prije poželi dobrodošlicu u NATO". Koliki je interes Washingtona, pokazuje i istodobni telefonski razgovor dvojice šefova diplomacija, američkog Antonyja Blinkena i turskog Hakana Fidana. Blinkenova je retorika oštrija od Bidenove, prema priopćenju on "naglašava da je sada vrijeme da se Švedska formalno pridruži NATO-u".
Isporuka aviona i Turska u EU
Predsjednički ured u Ankari je bio blagoglagoljiv, što i nije uobičajeno. Naveli su da se razgovaralo o švedskom članstvu, ali i o isporuci F-16 Turskoj te njezinu punopravnom članstvu u EU. Erdoğan je rekao da je Švedska poduzela korake u pravom smjeru kad je riječ o antiterorističkom zakonodavstvu, ali "činjenica da su pristaše (kurdskih) terorističkih organizacija PKK/PYD/YPG nastavili slobodno održavati prosvjede hvaleći terorizam poništila je poduzete korake".
Želeći pokazati čvrst stav prema SAD-u, Ankara objavljuje da je njihov predsjednik naglasio kako "nije korektno povezivati turski zahtjev za isporuku F-16 sa švedskim članstvom". Priopćenje, kako ga prenosi agencija Anadolu, završava željom turskog predsjednika da se revitalizira proces približavanja članstvu EU te da "vodeće zemlje i čelnici EU daju jasnu i snažnu poruku potpore članstvu Turske na summitu u Vilniusu". Erdoğan očito diže razinu zahtjeva kako bi vidio do koje granice može ići jer je iluzorno očekivati da u trenutku dok Švedskoj, članici EU, blokira pristup članstvu u NATO-u, dobije takvu političku poruku (može se dodati i da nije korektno povezivati švedski zahtjev za članstvo s turskim za približavanje EU).
Sve to upućuje da bi se čelnici sa summita mogli vratiti bez odobrenog ulaska Švedske, što je težak udarac stabilnosti sjevera Europe. Primjerice, dok Švedska nije članica NATO-a, strategijski važan otok Gotland u Baltičkome moru mogao bi biti meta ruske invazije (mogao, jer bi to izazvalo reakciju ostalih nordijskih zemalja, ali prijetnja ostaje).
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, prije summita će organizirati susret Erdoğana i švedskog premijera Ulfa Kristerssona u nadi da bi mogao ostvariti ako ne proboj, a onda barem olakšati američkom predsjedniku pritisak na turskog.
Ukrajina neće dobiti pozivnicu
Ukrajina sasvim sigurno neće dobiti pozivnicu za ulazak u članstvo. SAD i vodeće europske zemlje smatraju da je u ovoj fazi dovoljan nastavak svih oblika pomoći dok će se o članstvu raspravljati kad završi rat. Sullivan je opet spomenuo sigurnosna jamstva prema modelu koji je SAD razvio s Izraelom. Tome se i dalje snažno protive istočne članice EU, prije svega Poljska i baltičke zemlje, ali i nordijske. Rasprava o toj temi će potrajati.
I ostale teme o kojima će raspravljati na summitu od velike su važnosti. Sullivan je naveo "obećanja ulaganja u obranu svih članica Saveza; kako napredujemo u cilju stvaranja uvjeta da svaki saveznik pridonese u smislu materijala i sposobnosti kako bi Savez mogao učinkovito izvršavati svoje misije u euroatlantskom području. Rasprave o tome kako osigurati da nastavimo s učinkovitom zaštitom, obranom i odvraćanjem na istočnom krilu i na svakoj od granica NATO-a. Konačno, održat će se sesija sa širim skupom partnera, uključujući Azijsko-pacifičku četvorku (Australija, Novi Zeland, Japan i Republika Koreja će sudjelovati na summitu), na kojoj će se razgovarati o načinima na koje NATO radi s drugima kad je riječ o zajedničkim izazovima, bilo u kibernetičkom prostoru ili svemiru, ili postavljanju normi u kritična područja u usponu poput tehnologije". Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji će na summitu predstavljati Hrvatsku, nakon što je NATO objavio da otvara ured veze u Japanu, izjavio je da se ne slaže s tim činom.
Tema će biti i pitanje financiranja gdje se želi postići dogovor da limit od dva posto BDP-a koji bi bio usmjeren za obranu, dogovoren na summitu u Walesu 2014. godine nakon prve ruske invazije na Ukrajinu, bude donja granica. Na tom planu ima otpora među članicama EU, a sigurno je da Njemačka, primjerice, ne može ostvariti taj cilj. Ni Slovenija.
Raspravljat će se i o novim, detaljnim planovima obrane, s posebnim osvrtom na jačanje odvraćanja i obrambenih kapaciteta na istočnom boku koji se proteže od Arktika do Crnog mora. Bilo je najavljeno da bi rumunjski gradi Sibiu mogao postati novi stožer obrane na južnom dijelu. "Očekuje se da članice odobre tri regionalna plana, koji objašnjavaju što [svaka nacija] mora učiniti s obzirom na geografiju tih regija za odvraćanje i obranu, u svim domenama - svemir, kibernetička, kopnena, pomorska, zračna", rekao je admiral Rob Bauer, predsjednik Vojnog odbora NATO-a (CMC), još početkom lipnja. Riječ je o prvim takvim planovima od završetka hladnog rata.