Australac Brenton Harrison Tarrant (28) pojavio se u subotu ujutro po novozelandskom vremenu na Okružnom sudu u Christchurchu gdje mu je određen pritvor do 5. travnja. Optužen je za ubojstvo, no sudac je rekao kako će se broj optužnica neizbježno povećati.
Stigao je u bijeloj zatvorskoj odjeći, s lisicama na rukama, bez obuće. Kako piše New Zealand Herald, Tarrant se samozadovoljno smijuljio dok ga fotografi pokušavali uhvatiti na sudu. Sudac Paul Kellar zatvorio je suđenje za javnost, no dozvolio je fotografiranje u sudnici. Naložio je ipak da se lice optuženog odmah zamagli kako bi se, naveo je, osiguralo pravedno suđenje.
Kako pišu australski mediji, Tarrant je na suđenju imao posjekotinu na usni, ali cijelo je vrijeme bio tih i ništa nije govorio.
U sudskim dokumentima kao Tarrantovo prebivalište navodi se Andersons Bay u Dunedinu, a njegov status je nezaposlen.
FOTOGALERIJA: Brenton Tarrant na sudu
Na nekoliko se fotografija vidi da je Tarrant ulaskom u sudnicu prisutnima desnom rukom pokazao znak ‘ok’. Britanski Daily Mail piše da se radi o znaku koji koriste bijeli suprematisti. Simbol se navodno proširio na društvenim mrežama nakon što su ga 2015. koristili ultradesni aktivisti poput Mikea Cernovicha i Mila Yiannopoulosa.
Uskoro je pokrenuta i kampanja da se simbol nazove ‘O-KKK’ te da se ohrabre radikalni desničari na njegovu upotrebu u tom kontekstu. Logika koja povezuje jednu običnu gestu koja je dosad značila samo ‘ok’ ili ‘u redu’ temelji se na činjenici da kažiprst i palac uz ostale prste djeluju poput slova ‘p’, a tri preostala prsta oblikuju ‘w’. Tako se iz toga zapravo iščitava ‘white power’.
U napadu na dvije džamije u Christchurchu ubijeno je najmanje 49 osoba, a više desetaka ih je ozlijeđeno.
Napad, koji je premijerka Jacinda Ardern opisala kao teroristički čin, najgori je mirnodopski zločin na Novom Zelandu koji je podigao sigurnosnu prijetnju na najvišu razinu.
Bio i u Hrvatskoj
Francuska novinska agencija AFP prenosi da je napadač, prema bugarskom državnom tužitelju Sotiru Cacarevu, autobusom putovao u prosincu 2016. kroz Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a u studenome 2018. boravio je u Bugarskoj gdje je stigao letom iz Dubaija. Nakon toga, otputovao je u Bukurešt u kojem je unajmio automobil i odvezao se do Mađarske.
Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) u subotu je potvrdilo da je napadač krajem 2016. i početkom 2017. boravio i u Hrvatskoj.
- MUP raspolaže saznanjima o kretanju navedene osobe na području Republike Hrvatske tijekom prosinca 2016. i siječnja 2017. godine, potvrdila je Hini glasnogovornica MUP-a Marina Mandić. Pojasnila je da je taj podatak utvrđen uvidom u službene policijske evidencije.
Novinske agencije ranije su objavile da se istražuju kontakti koje je Tarrant "možda uspostavio" tijekom posjeta jugoistoku Europe, kada je prema podacima bugarskih obavještajaca prošao kroz Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Hrvatsku.
Slušao srpske pjesme
Napadač je objavio videosnimku napada u kojoj se mogu čuti srpske nacionalističke pjesme iz devedesetih godina. Na svojim je puškama imao ispisana imena povijesnih ličnosti i mjesta iz Srbije i Crne Gore. Tarranta su vlasti identificirale kao zagovornika bjelačke nadmoći na temelju njegovih aktivnosti na društvenim mrežama.
Napad na jednu od džamija prenosio je uživo na Facebooku uz pomoć kamere na glavi, a na društvenim mrežama objavio je i "manifest" u kojemu napada imigrante kao agresore.
Videosnimka je prikazala muškarca koji se dovezao do džamije Al Noor, ušao u nju i nasumično počeo pucati po ljudima. Vjernici, mrtvi ili ranjeni ležali su na podu, prema snimci. U jednom trenutku vratio se do vozila, zamijenio oružje i vratio u džamiju i ponovno je počeo pucati. Kamera pričvršćena na glavu pratila je cijev njegova oružja poput neke jezive video igre, piše britanska novinska agencija Reuters.
Napao vjernike usred molitve
U džamiji Al Noor ubijena je 41 osoba.
Jedan od vjernika koji je bio u džamiji Al Noor rekao je da je napadač upao u trenutku dok su vjernici klečali u molitvi.
- Ušao je i počeo pucati po svima u držamiji, rekao je Ahmad Al-Mahmoud koji je pobjegao razbivši staklena vrata.
Prema policiji napadač je potom sedam minuta vozio do sljedeće džamije u predgrađu Linwood u kojoj je ubijeno sedam osoba. Iz te džamije nema snimaka.
Tarrant je 36 minuta nakon prve dojave o napadu uhićen u vozilu u kojemu je, prema policiji, bilo improviziranih eksplozivnih naprava.
- Napadač je bio pokretan, u vozilu su bila još dva komada oružja i nedvojbeno je imao namjeru nastaviti s napadima, rekla je premijerka novinarima u Christchurchu u subotu.
U pritvoru su još dvije osobe i policija nastoji otkriti jesu li umiješani.
Nitko od uhićenih nije imao kriminalnu prošlost ili bio na popisima osoba koje se prati na Novom Zelandu ili u Australiji.
Dozvola za oružje
Ardern je rekla da je Tarrant imao dozvolu za nošenje oružja i navodno je koristio pet različitih oružja uključujući i dva komada poluautomatska oružja i dvije sačamrice koje su bile modificirane.
- Jednu vam stvar mogu odmah reći, naši će se zakoni o oružju promijeniti, rekla je Ardern novinarima objašnjavajući da će se razmotriti zabrana prodaje poluautomatskog oružja.
Tarrant je živio u Dunedinu na novozelandskom južnom otoku i bio je član streljačkog kluba Bruce Rifle Club gdje je često vježbao pucanje iz lagane poluautomatske puške AR-15.
Novi Zeland je u prošlosti pokušao postrožiti zakone o nošenju oružja, no moćni lobiji i kultura lova potkopali su te napore.
Procjenjuje se da je na Novom Zelandu oko 1,5 milijuna komada oružja, a u zemlji živi pet milijuna stanovnika. U zemlji je bilo malo napada vatrenim oružjem.
Poluautomatsko oružje koje je korišteno u napadu na Novom Zelandu zabranjeno je u Australiji nakon masakra u Port Arthuru 1996. kada je ubijeno 35 osoba.
Prvi pokopi
Bolnice su zbrinule više od 40 ozlijeđenih od kojih je 36 još hospitalizirano, a 11 još na intenzivnoj njezi. Jedna je žrtva preminula u bolnici.
U subotu bi se trebali održati prvi pokopi.
Deseci ljudi ostavljali su cvijeće pred napadnutim džamijama.
Noseći crnu maramu na glavi Ardern je grlila pripadnike muslimanske zajednice u Christchurchu obećavajući zaštitu slobode vjerskog izražavanja na Novom Zelandu.
Jacinda Ardern
Većina žrtava su migranti ili izbjeglice iz zemalja poput Pakistana, Indije, Malezije, Indonezije, Turske, Somalije i Afganistana. Muslimani čine nešto više od jedan posto novozelandskog stanovništva.
Svjetski vođe širom svijeta izrazili su žaljenje i ogorčenje a neki su osudili demonizaciju muslimana.
'Kolektivna krivnja'
Politički i islamski poglavari širom Azije i Bliskog Istoka izrazili su zabrinutost zbog napada na muslimane.
- Za bujajuće terorističke napade okrivljujem islamofobiju koja se pojavila nakon 11. rujna, napisao je pakistanski premijer Imran Khan na društvenim medijima smjerajući na teroristički napad na SAD 2001.
- 1,3 milijardu muslimana kolektivno se okrivljuje za svaki teroristički čin, rekao je.