Revolucija iz Kine: S radom krenuo dosad neviđeni podatkovni centar!

Prvi podvodni podatkovni centar na svijetu pokretan energijom vjetra započeo je s radom kod obale Šangaja. Riječ je o rješenju s kojim Kina pokušava premostiti goleme energetske izazove nastale zbog naglog procvata umjetne inteligencije.

Projekt ‘Shanghai Lingang‘, kapaciteta 24 megavata, zajednički je pothvat tvrtke HiCloud Technology i državne kompanije China Communications Construction, piše Guardian.

Smješten je više od deset kilometara od obale, zaronjen na dubinu od deset metara, a napaja se iz obližnje vjetroelektrane na moru. Prema kineskim vlastima, ovaj centar smanjuje potrošnju električne energiјe za više od jedne petine u usporedbi s onima na kopnu.

Ušteda leži u činjenici da se ukupna potražnja za strujom smanjuje zahvaljujući prirodnom hlađenju morske vode. Naime, kod tradicionalnih kopnenih centara, koji čine fizičku kralježnicu AI-ja, između 25 i 40 posto struje troši se isključivo na pumpanje rashlađene vode oko servera kako se ne bi pregrijali.

Pantheon može biti boost za energetiku

Spas za zalihe pitke vode

Preseljenje servera u more eliminira i potrebu za zalihama pitke vode. Koliko je situacija alarmantna, pokazuje i ovotjedno upozorenje Sveučilišta UN-a.

Oni procjenjuju da bi globalni vodeni otisak podatkovnih centara do 2030. godine mogao dosegnuti 9,3 bilijuna litara, što je dovoljno za godišnje potrebe svih 1,3 milijarde stanovnika subsaharske Afrike.

Kineski HiCloud još je 2023. godine lansirao prvi komercijalni podvodni centar na otoku Hainanu, no ovaj u Šangaju, smješten u visokotehnološkoj zoni pokraj Tesline ‘gigatvornice‘, prvi je koji se napaja izravno iz vjetroelektrane.

Kina nije prva eksperimentirala s ovim konceptom. Još 2018. godine Microsoft je pokrenuo pilot-projekt u vodama Škotske, ali je američki div u međuvremenu usporio s tim planovima.

Dok mi ćaskamo s Chat GPT-jem, jedna europska država zarađuje milijune s AI-jem

- Microsoft je ranije dokazao sam koncept, ali Kina je otišla korak dalje u komercijalnoj primjeni jer je uspjela brže spojiti tržišnu potražnju, industrijske kapacitete, pomorsko inženjerstvo i političku podršku u konkretan projekt, objašnjava dr. Hanjiang Dong s Politehničkog sveučilišta u Hong Kongu.

Investicija od 1,6 milijardi juana

Potpora razvoju umjetne inteligencije središnji je stup kineske gospodarske strategije. Vlada je donijela akcijski plan koji zahtijeva ubrzanje gradnje ovakve infrastrukture, uz obećanje da će se opskrba čistom energijom za AI sustave značajno povećati do 2030. godine. U projekt u Šangaju uloženo je čak 1,6 milijardi juana (oko 200 milijuna eura).

Mračne sile žele poharati Banovinu i Kordun? Zašto baš svaka nova ideja nailazi na otpor?

Ipak, tehnologija nosi i određene rizike za morski ekosustav, poput podizanja sedimenta ili lokalnog zagrijavanja vode oko servera. Stručnjaci kažu da su ti rizici rješivi, ali zahtijevaju stalni nadzor.

- Podvodni podatkovni centri su vjerojatno dobra ideja. Iako će hlađenje morske vode rezultirati lokalnim porastom temperature u neposrednoj blizini objekta, ti utjecaji neće biti dalekosežni, zaključuje profesor Rick Stafford, morski biolog sa Sveučilišta u Bournemouthu za Guardian.