‘Mi smo već otkrili kojim putem je kamion s eksplozivom došao do Kerčkog mosta: Bugarska, Gruzija, Armenija, Sjeverna Osetija i područje Krasnodarska. Ovom tvrdnjom iznesenom tijekom razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, predsjednik istražnog povjerenstva Ruske federacije Aleksandar Bastrikin je izazvao politički potres u Bugarskoj. Bugarska, kao jedina članica NATO-a s ove liste je dakle polazna točka putanje kamiona koji je 8.10. teško oštetio most koji povezuje okupirani Krim s ruskim teritorijem.
U srijedu (12.10.) Kremlj je objavio kako je u svezi s napadom uhićeno osam osoba, pet Rusa te dva Ukrajinca i jedan Armenac. Prema toj vijesti ruske agencije Interfax, koja se poziva na rusku tajnu službu FSB, eksploziv je još u kolovozu upakiran u Odesi te je potom preko Bugarske, Gruzije i Armenije stigao do Rusije. FSB iza cijele operacije naslućuje ukrajinsku vojnu tajnu službu i njezinog direktora Kirla Bodanova.
Unatoč tomu u Bugarskoj su prvobitne insinuacije iz Kremlja izazvale blagu paniku: hoće li Moskva optužiti Sofiju za ovaj napad i to okarakterizirati kao direktni neprijateljski akt? Doduše Europska komisija je nakon prvih optužbi na račun Bugarske dala do znanja da ne vjeruje ruskim tvrdnjama koje, kako je rečeno u Bruxellesu, nisu potkrijepljene nikakvim dokazima.
Reakcije iz Sofije
U međuvremenu se oglasio i tehnički premijer Bugarske Galep Donev koji je osporio bugarsko sudjelovanje u napadu, ali je istodobno obećao iscrpnu istragu. ‘Bugarska se samo navodi kao polazišna točka putanje kamiona, ništa više‘, rekao je Donev.
No i bugarske vlasti su tu ovisne o informacijama iz Moskve. No one, kako u razgovoru za Deutsche Welle kaže Tihomir Bezov iz Think-Tank-a Centar for Study of Democracy iz Sofije, nisu ni pouzdane, a pitanje je hoće li uopće biti i proslijeđene bugarskim vlastima.
On smatra da je Bugarska izabrana za priču o podrijetlu eksploziva iz nekoliko razloga: ‘U Bugarskoj je registrirano mnogo špeditera i za ukrajinske tajne službe ne bi bio nikakav problem ovdje pronaći kamion nekog prijevoznika koji se nalazi pod stečajem i upotrijebiti ga za napad‘, kaže Bezov.
On međutim smatra da bi bilo preopasno eksploziv utovariti već u Bugarskoj i zatim ga jedinim tjednim trajektom koji prometuje između Bugarske i Gruzije, prebaciti bliže Rusiji. Bezov smatra da je eksploziv utovaren tek nešto prije cilja. Osim toga, kako dodaje, teško je vjerovati da bi ovakva količina eksploziva koji se nabavlja i utovaruje u Bugarskoj promakla pažnji neke od tajnih službi.
Unutarnjopolitička trajna kriza
No Bezov jedno drugo pitanje smatra zanimljivijim: koristi li Moskva narativ o bugarskoj umiješanosti u napad kako bi izvršila pritisak i destabilizirala ovu zemlju u kojoj su ionako od početka napada na Ukrajinu jake i proruske struje. Bugarska se već dvije godine nalazi u trajnoj političkoj krizi bez stabilne vlade. Ni najnoviji izbori prije nekoliko tjedana nisu donijeli više jasnoće.
Predsjednik Bugarske Rumen Radev je prijelaznoj vladi dao do znanja da zadrži ‘neutralnost‘ zemlje što između ostalog isključuje i isporuke oružja Ukrajini. Radev, kako je naglasio, ne želi da Bugarska bude uvučena u ovaj sukob u njezinom susjedstvu.
Kristian Vinegin, zastupnik Socijalističke stranke BSP, tradicionalno prijateljski raspoložene prema Rusiji, zatražio je od predsjednika da ‘pošalje jasan signal‘ kako Bugarsku ne bi uvukao u sukob. Optužba iz Moskve je voda na mlin proruskih snaga u Bugarskoj. No prozapadne stranke u Bugarskoj, među njima i stranka bivšeg premijera Bojka Borisova GERB, koja je na izborima prošle godine osvojila najviše glasova, se zalažu za isporuku oružja Ukrajini, piše Deutsche Welle.
Javna je tajna da je Bugarska i do sada isporučivala lako oružje i streljivo Ukrajini i to preko Češke, Poljske i Slovačke. S tim u vezi se spominje i eksplozija u skladištu trgovca oružjem Emilijana Gebreva u kolovozu iza koje se naslućuju ruske tajne službe. Početkom listopada je u i državnoj tvornici naoružanja Arsenal također došlo do teške eksplozije. Sve to ukazuje na to da je uloga Bugarske kao važnog čvorišta za stratešku robu u vezi s ratom u Ukrajini, sve veća.