U
Ž
I
V
O
Više od godinu dana nakon što je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, rat se "preselio" i na rusko tlo, a Moskva se bori svim silama da zaštiti svoje granice. Rat za koji je Putin očekivao da će ga dobiti u roku od nekoliko mjeseci, sada svakodnevno zadire u živote ruskih građana, uz česta izvješća o požarima, napadima dronovima i granatiranju, piše The Washington Post.
Od početka invazije ruske su vlasti izvijestile o više od 300 napada koji su uključivali granatiranje, topništvo ili projektile na ruska pogranična sela i gradove, te najmanje 40 žrtava.
Krajem veljače tri su drona ušla u rusku regiju Belgorod, koja graniči s Ukrajinom. Jedan je razbio prozor stana na šestom katu, prestrašivši par koji je gledao televiziju. Druga dva su se urušila u obližnjim ulicama, stvorivši udubine na parkiranim automobilima.
Nekoliko dana nakon toga radnici crpne stanice za naftu u Novozibkovu, gradiću u ruskoj regiji Brjansk, pronašli su bombu za koju su dužnosnici rekli da je vjerojatno ispuštena iz drona. Istoga dana, ali malo kasnije, zgrada Federalne sigurnosne službe (FSB) u Rostovu na Donu eksplodirala je u plamenu posljednjeg u nizu misterioznih požara diljem zapadne Rusije.
Rat postaje sve stvarniji za ruske civile, pogotovo one koji žive u pograničnim područjima. Ukrajina kaže da njezina vojska djeluje samo na vlastitom teritoriju. Privatno, međutim, dužnosnici su priznali ulogu Ukrajine u nekim napadima, uključujući eksploziju na Krimskom mostu u listopadu. O slučaju požara na zgradi FSB-a u Rostovu, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak na Twitteru je komentirao: "Ukrajina se ne miješa, ali gleda sa zadovoljstvom".
Sve bliže Moskvi
U prvim mjesecima invazije samo su mjesta vrlo blizu rusko-ukrajinske granice, uglavnom ona gdje su skladišta streljiva i spremnici goriva, bila meta napada dronovima. S vremenom se domet tih napada povećavao, približavajući se Moskvi.
Krajem veljače vojni dron, prema tvrdnjama visokih ruskih dužnosnika, pokušao je napasti stanicu za kompresiju plina, ključni dio regionalne energetske mreže u Kolomni, oko 80 kilometara južno od Kremlja. Slike bespilotne letjelice objavljene na društvenim mrežama pokazuju da se radi o modelu UJ-22 ukrajinske proizvodnje, tvrtke Ukrjet, s navodnim dometom letenja od 800 kilometara. Napad je bio neuspješan. Dron je okrznuo krošnje drveća i pao na tlo.
U prosincu su ukrajinske bespilotne letjelice izvele dvostruki napad na zračnu bazu Saratov Engels-2, u kojoj su smješteni ruski strateški nuklearni bombarderi.
Do sada je najmanje 27 javno prijavljenih napada bespilotnim letjelicama na ciljeve visoke vrijednosti u Rusiji, prije svega na vojne baze, aerodrome i energetske objekte. U nekim slučajevima dronovi su se srušili ili su oboreni prije nego što su dosegnuli cilj. Najmanje tri bespilotne letjelice srušile su se kod Astrahana, grada u blizini Kaspijskog jezera, gdje Rusija ispaljuje projektile na Ukrajinu.
Jedan je dron udario u aerodrom Djagiljevo u Rjazanskoj oblasti u prosincu, a drugi je eksplodirao u listopadu u blizini aerodroma Šajkovka u regiji Kaluga, gdje se nalazi 52. gardijska pukovnija teških bombardera. Analitičari ističu da ti napadi nisu prouzročiti veliku štetu vojnoj imovini, ali služe demoralizaciji ruskih snaga.
"Kada imate dron koji nosi mali eksploziv, malo je vjerojatno da će napraviti veliku fizičku štetu, ali to je jak udarac za reputaciju", rekao je za WaPo ruski vojni analitičar Ian Matvejev.
Osim demoralizacije, cilj je napada i iscrpljivanje ruskih zaliha. Takvi su napadi usmjereni primarno na vojna skladišta i skladišta streljiva.
"Energetski ciljevi su manje vrijedni. Učinkovitost ciljanja skladišta nafte vjerojatno je najmanja s obzirom na to da je Rusija veliki proizvođač nafte i nije moguće značajno poremetiti opskrbu. Ali, još možete stvoriti lokalne krize ako ciljate mjesta koja skladište gorivo koje je hitno potrebno na toj lokaciji", dodao je Matvejev.
Moskva je posljednjih mjeseci postavila sustave protuzračne obrane kao što su Pancir-S1 i S-400 na krovove zgrada i u gradskim parkovima. Analitičari su primijetili da tri sustava u središtu Moskve - na krovovima ministarstava obrane i unutarnjih poslova te sjedišta poslovnog centra - tvore "kupolu" nad Kremljem.
"Moskva vjerojatno ima najgušću pokrivenost protuzračnom obranom od bilo kojeg grada na Zemlji", ustvrdila je Dara Massicot, viša istraživačica u Rand Corpu.
Postavljanje takvih raketnih sustava blizu stambenih područja može biti opasno s obzirom na to da projektili mogu promijeniti smjer ili slučajno detonirati.
"Svaki ima bojevu glavu i napunjen je gorivom. Zamislite ako dođe do požara, kakva će se eksplozija dogoditi unutar granica grada", objasnio je Matvejev.
Rusija je optužila Ukrajinu za napade na njezinu području te iskoristila optužbu kako bi iskopala rovove i sagradila "zmajeve zube" - pravilne piramidalne konstrukcije namijenjene zaustavljanju kopnenog napada neprijatelja - duž cijele međunarodno priznate granice s Ukrajinom.
Belgorodska oblast, jedno od uporišta ruskih snaga, počela je postavljati takve utvrde još u travnju prošle godine. Dvije druge pogranične regije - Kursk i Brjansk - počele su ih graditi u jesen nakon niza ruskih vojnih poraza. Samo Belgorodska regija potrošila je oko 132 milijuna dolara na projekt gradnje utvrde.
No, vojni stručnjaci, pa čak i neki proratni ruski komentatori, slažu se da su utvrde uglavnom beskorisne jer praktički nema šanse da ukrajinske snage pokrenu kopneni napad na ruski teritorij.
Posljednjih nekoliko tjedana Rusija je također aktivno postavljala slične utvrde na okupiranom Krimu i drugim teritorijima koje drži u južnoj Ukrajini, što može sugerirati da se Moskva boji da bi ih mogla izgubiti.
Navodne satelitske snimke dvaju uskih kopnenih mostova do Krima iz kopnene Ukrajine pokazuju nedavno sagrađenu obranu u Armjansku i Medvedivki.
"Čini se da ruska vojska shvaća da će možda morati braniti Krim u bliskoj budućnosti", zaključio je Matvejev.
Navodne satelitske snimke protutenkovske obrane na Krimu: