Političari u BiH bez posljedica ignoriraju zakonsku obvezu prijave imovine koju posjeduju, a na popisu zatajenog bogatstva, uz kuće, stanove i poslovne prostore, je i bar jedna jahta, objavio je u četvrtak sarajevski Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Novinari CIN-a, čija je specijalnost istraživanje poštivanja zakona u BiH, kontaktirali su osam političara iz te zemlje, za koje su posumnjali kako nisu prijavili posjedovanje vrijedne imovine. Neki su odbili razgovarati, a drugi su tvrdili kako su "pogriješili" ili "zaboravili" na obveze koje proistječu iz odredbi Izbornog zakona.
Među njima je i Fahrudin Radončić, aktualni ministar sigurnosti BiH, predsjednik stranke Savez za bolju budućnost (SBB) i medijski tajkun.
On je u svojoj imovinskoj kartici, koju je obvezan dostaviti Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP), naveo kuću i zemljište kod Sarajeva, vrijedne 358 tisuća eura, stan u crnogorskom Tivtu, koji se zapravo nalazi u luksuznom resortu "Porto Montenegro", navodno vrijedan 2,1 milijun eura te zaradu od 291,5 tisuća eura od prodaje dionica u tvrtki "Avaz-roto press".
U imovinskoj kartici ipak nema jahte duge 16,5 metara, koja je usidrena u Crnoj Gori.
"Ako je nema, dopunit ćemo, nikakav problem. Sve radim transparentno", odgovorio je Radončić na pitanje zašto nije prijavio jahtu, za koju nije želio kazati koliko ju je platio uz pojašnjenje kako je to "njegova privatna stvar".
U SIP-u su naknadno potvrdili kako Radončić jahtu nije prijavio ni nakon što je to obećao.
Radončićev dugogodišnji politički rival i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u svoju je imovinsku karticu pak propustio upisati suvlasništvo nad golemim zemljištem u okolici Sarajeva, vrijednim 124 tisuće eura.
Tek u drugom razgovoru s novinarima CIN-a Izetbegović je potvrdio kako posjeduje to zemljište, a da ga pogreškom nije prijavio.
SDA-ova potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović izbjegla je pak prijaviti vlasništvo ili suvlasništvo nad dva stana, dva poslovna prostora i tri garaže. Ona je odbila govoriti o svojoj imovini.
Iako propisuje obvezu izabranih dužnosnika da prijave osobnu i imovinu koja se vodi na članovima uže obitelji, Izborni zakon BiH ne predviđa nikakve sankcije za davanje neistinitih ili nepotpunih podataka.
Navode iz imovinskih kartica provjerava Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), a ukoliko utvrdi da, primjerice, kandidati za državne ministre nisu dali istinite podatke, onda o tome izvijesti predsjedatelja Vijeća ministara, a on može, ali i ne mora poduzeti dalje mjere.
Do sada se u BiH nije dogodilo da neki izabrani dužnosnik snosi bilo kakve posljedice zbog dvojbi oko podrijetla njegove imovine.