Ako danas pogledate vrh svjetske politike, čini se da je nastupilo predivno vrijeme za žene, piše New Statesman. Primjerice, za vodstvo britanske Laburističke stranke bore se dvije žene, a pet ih je u utrci za zamjenicu. I za buduću šeficu torijevaca konkurira žena. Tu je i njemačka kancelarka Angela Merkel, najmoćnija političarka EU, a možda i svijeta.
No, istina je drugačija i neugodna. Mnoge od njih suočene su sa “zamkom majčinstva” - samo mali dio majki dolazi do samog vrha, a ako, pak, nemaju djece, smatra ih se sebičnima.
Stanje pokazuje i situacija u britanskom parlamentu. U 2013. godini 45 posto zastupnica nije imalo djece, za razliku od 28 posto zastupnika. U prosjeku, zastupnici su imali 1,9, a zastupnice 1,2 djece. Prosječna dob najstarijeg djeteta zastupnika odnosno zastupnice, kada su prvi put ušli u parlament, bila je 12 godina u slučaju muškaraca i 16 u slučaju žena.
Biti ‘normalan’
Svi, od birača do medija, očekuju od političara da ima obitelj, kao “signal” da je “normalan”. A tu žene upadaju u nemoguću situaciju: ako imaju djecu, predbacuje im se da nisu dovoljno posvećene poslu. Ako ih nemaju, kritizira ih se da žive samo za posao. Dakle, postoji “bonus za očinstvo” i “kazna za majčinstvo”.
Kakvom su pritisku izložene žene, pokazuje i primjer bivše australske premijerke Julije Gillard. Nazivali su je “namjerno jalovom”, “jednodimenzionalnom osobom koje je odabrala da ne bude roditelj” te tvrdili da “svatko tko odabere život bez djece, kao ona, ne može u sebi imati puno ljubavi”. Tvrdilo se da “birači nisu otvoreni prema njoj jer njena javna ličnost - žena koja je sama, bez djece i usmjerena na karijeru - ne zadovoljava očekivanja dijela javnosti”. Napadalo se i Angelu Merkel da “biografijom ne utjelovljuje iskustva većine žena”.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, navodi kako je nedavno britansko istraživanje pokazalo da su najveće prepreke za žene danas majčinstvo i dob. Kad se zapošljavaju, postavljaju im se diskriminacijska pitanja o planovima za majčinstvo, koja se temelje na patrijarhalnim obrascima prema kojima je briga oko djece isključivo u domeni žene.
Nije udana i nema djece
- Primila sam pritužbe i od muškaraca i od žena zbog izvještavanja novinarke HTV-a o izboru nove ravnateljice USKOK-a, koja je u prilogu izjavila kako novoizabrana ravnateljica ‘nije udana i nema djecu’ te taj podatak komentirala ‘dakle, idealna je za posao koji traži cjelodnevni angažman’. Da je bio imenovan muškarac, nitko ne bi niti pomislio, a kamoli komentirao - objašnjava Višnja Ljubičić.
- Komentar novinarke potvrda je diskriminirajućeg spolnog stereotipa, kojom se indirektno sugerira da samo neudana žena bez djece može biti posvećena poslu i da joj se to neće uzeti za ‘zlo’, iako svjedočimo da postoje brojne žene koje su uspješne u poslu i koje imaju obitelj. Isto tako, primila sam pritužbe žena koje su bile stavljene u nepovoljniji položaj zato što nisu udane ili nemaju djecu u odnosu na one koje jesu ili ih imaju jer se od njih tražilo da bespogovorno rade prekovremeno ili idu na putovanja i slično, uz obrazloženje da su ionako same - dodaje pravobraniteljica.
I dob je velika prepreka za žene na tržištu rada – ili su premlade ili su prestare. Premlade su one koje će, ako to već nisu, ostvarivati majčinstvo koje poslodavci vide kao problem i rizik za vlastito poslovanje. Prema statistikama, upozorava Ljubičić, u dobi između 25 i 29 godina je 13 posto nezaposlenih žena.- Žene koje jesu zaposlene i koje napreduju, teško probijaju stakleni strop, pogotovo ako se radi o funkcijama koje nose moć i status. Očito da je još uvijek jako patrijarhalno naslijeđe prema kojemu je prva i osnovna uloga svake žene da bude majka. One koje to nisu, ne mogu ili ne žele biti, smatra se da nisu ispunile svoju osnovnu, prirodnu ulogu. Ne bih rekla da ih se stigmatizira, ali iz prakse je vidljivo kako se smatra da na neki način nisu ispunile svoju primarnu ulogu - upozorava Višnja Ljubičić.
Stari stereotipi
Da su žene izložene mnogo većem broju stereotipa, smatra i Helena Štimac Radin, ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova.
- U Hrvatskoj imamo velik broj takvih primjera. Ako žele u politiku, žene već u startu moraju prijeći trnovitiji put i biti spremne na komentare s kojima se muški kolege ne susreću - tvrdi. U Hrvatskoj, dodaje, imamo dosta istaknutih političarki koje imaju obitelj, primjerice predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. No s druge strane, dodaje, bivša premijerka Jadranka Kosor, koja je rastavljena, cijelo je vrijeme zbog toga bila izložena zluradim primjedbama.
- Sasvim su različiti kriteriji za žene i muškarce. Treba raditi na osvještavanju javnosti oko ravnopravnosti, zaključuje Štimac Radin.