Američke sankcije protiv ruske nafte, koje prijete ugušiti opskrbu Mađarske, guraju Budimpeštu u smjeru koji je godinama izbjegavala — prema Hrvatskoj, donosi ugledni POLITICO u svojoj analizi.
Kako navode, tri godine mađarski premijer Viktor Orbán ponavlja da se zemlja ne može odreći ruske nafte a da ne ugrozi energetsku sigurnost i ne izazove eksploziju cijena goriva.
No sada, dok američke sankcije prijete presjeći jednog od ključnih ruskih dobavljača, a Bruxelles priprema nove carine na rusku naftu, Mađarska će biti prisiljena tražiti uvoz drugdje.
„Orbán je učinio sve da zadrži rusku naftu“, kaže za POLITICO Péter Krekó, direktor budimpeštanskog think tanka Political Capital. „Ako sankcije stupe na snagu, Mađarska će morati ozbiljno razmotriti alternative.“
Odstupanje od Rusije značilo bi zakopati ratnu sjekiru sa Zagrebom, zaključuju.
"Mađarska već godinama optužuje Hrvatsku za „ucjenjivačke“ tranzitne pristojbe koje, tvrdi Budimpešta, onemogućuju prelazak na druge dobavljače. Također tvrdi da hrvatski naftovodni sustav fizički ne može zadovoljiti njezine potrebe — što Zagreb oštro negira", piše autor teksta Victor Jack.
„Te su optužbe stare i — sto posto neistinite“, rekao je hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar za Politico. „To je samo izgovor za kupovinu ruske nafte. Nemamo nikakvih prepreka da isporučimo potrebnu količinu — spremni smo u nekoliko minuta.“
Orbán pod pritiskom
Ovaj preokret dolazi dok američki predsjednik Donald Trump sve otvorenije izražava frustraciju zbog ruske nevoljkosti da pristane na prekid vatre u Ukrajini, a Europska unija dodatno pojačava napore da izbaci rusku energiju iz svog sustava.
Za sada Mađarska pokušava izboriti izuzeće iz američkih sankcija, no ako mjere budu uvedene, Budimpešta neće imati izbora nego se okrenuti Hrvatskoj, piše POLITICO te navode:
"Kao kontinentalna zemlja bez pristupa moru, Mađarska ima tek jednu realnu alternativu: naftovod Janaf, koji počinje u hrvatskim lukama i proteže se do Mađarske. No Budimpešta tvrdi da je Zagreb proteklih godina „pet puta“ povećao tranzitne pristojbe, što bi, navodno, izazvalo eksploziju cijena goriva u zemlji."
"Bruxellesova odluka da prekine uvoz ruske energije uništila bi sigurnost naše opskrbe", upozorio je ovoga mjeseca mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, optuživši pritom Hrvatsku da "profitira na ratu u Ukrajini".
Stručnjaci, međutim, nisu uvjereni.
„To je potpuna besmislica“, kaže za POLITICO Tamás Pletser, analitičar nafte i plina iz Erste banke. „Cijene goriva u Mađarskoj ne određuje sirova nafta, nego skuplja dizelska goriva prema mediteranskoj referentnoj cijeni.“ Poskupljenje nafte, dodaje, ne bi bitno utjecalo na krajnju cijenu, već bi smanjilo profit mađarske kompanije MOL i državni porezni prihod.
„Najveći financijski problem odbacivanja ruske nafte zapravo je vezan uz mađarski proračun,“ kaže Ilona Gizińska iz Centra za istočne studije, podsjećajući da je ruska nafta i do 30 dolara po barelu jeftinija od alternativnih izvora.
Tenzije traju
POLITICO u daljnjem tekstu zaključuje kako su se odnosi posljednjih tjedana malo smekšali, ali da tenzije i dalje traju.
"Mađarska će uvijek pokazivati Hrvatskoj povijesno poštovanje", prenose riječi Viktora Orbána nakon susreta s premijerom Andrejem Plenkovićem. "Predani smo smirivanju napetosti."
"Ipak, dvije zemlje se i dalje prepiru oko tehničkog pitanja — može li Janaf zadovoljiti mađarske potrebe. Nakon nedavnog testiranja, MOL je tvrdio da cjevovod može raditi punim kapacitetom samo sat ili dva zbog „tehničkih problema“. Hrvatski Janaf uzvratio je da je MOL zapravo tražio smanjenje protoka", piše POLITICO.
Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić odbacuje tvrdnje. "Janaf je u potpunosti spreman – tehnički, organizacijski i u svakom drugom smislu – zadovoljiti sve godišnje potrebe MOL Grupe, ukupno 14,5 milijuna tona," rekao je. "Činjenica je da MOL ima popust na rusku naftu, pa im je u interesu da izuzeće od europskih sankcija traje što dulje."
Zagreb sada traži posredovanje Bruxellesa. "Na sljedećem tehničkom testu tražimo prisutnost Europske komisije", rekao je Šušnjar za POLITICO.
Stisnuti u kut
Unatoč svim izgovorima, Budimpešta će morati brzo reagirati. Orbán idući tjedan putuje u SAD pokušati ishoditi izuzeće od Trumpovih sankcija koje stupaju na snagu 21. studenoga.
No Washington pojačava pritisak. „Mađarska,“ upozorio je američki senator Lindsey Graham, „ako mislite da ne pratimo vaše pokušaje podrivanja sankcija, grdno se varate.“
Istodobno, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je nove carine na rusku naftu kako bi se ubrzao potpuni prekid uvoza do 2027.
„Takve bi sankcije bile dovoljne da Mađarska napokon prekine vezu s ruskom naftom,“ kaže analitičar Pletser. „Carine bi ruske ugljikovodike učinile nekonkurentnima u odnosu na druge izvore.“
Sve to gura Budimpeštu prema Zagrebu, koji zasad ostaje otvoren za suradnju. „Hrvatska može i želi pomoći Mađarskoj,“ kaže Šušnjar.
No sada je, zaključuje Šušnjar za POLITICO, odluka na mađarskim političarima: „Moraju odlučiti – jesmo li članice Europske unije ili podržavamo rusku agresiju.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....