Europski čelnici ne vjeruju da je Vladimir Putin iskren kad govori o mirovnom sporazumu – pa je njihova strategija laskati i hvaliti Donalda Trumpa sve dok i sam ne dođe do istog zaključka: da će morati zaoštriti stav prema Kremlju, donosi u svojoj analizi POLITICO.
S europske strane to se promatra kao taktika u kojoj ne mogu izgubiti. Ako Trump zaista uspije ispregovarati kraj rata u Ukrajini uz ozbiljna sigurnosna jamstva – svi će biti sretni da su pogriješili. No osnovna strategija ostaje: raskrinkati Putinov blef i gurati nove, teže sankcije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uoči rata najviše ulagao u osobnu diplomaciju s Moskvom kako bi spriječio invaziju, danas je najglasniji u tvrdnji da Putin nije ozbiljan u vezi mira i da je i dalje opsjednut uništenjem neovisne, demokratske Ukrajine.
„Mislim li da predsjednik Putin želi mir? Ne. Ako želite moje iskreno uvjerenje: ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da“, izjavio je Macron uoči puta u Washington, gdje je u ponedjeljak sudjelovao u razgovorima. „Ne mislim da Putin želi mir. On želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što nudi.“
Macron: ‘Putin je predator, golemo čudovište. Stalno mora proždirati da bi preživio‘
Umjesto ikakvih ustupaka, Putin i dalje traži nove teritorije od Kijeva, uključujući ključne obrambene linije, što bi mu omogućilo dublje napade u Ukrajinu. Također kategorički odbija nazočnost NATO snaga kao jamstvo sigurnosti nakon rata – što je za Kijev ključni uvjet, navodi POLITICO.
Usklađivanje stavova
Kako pripreme za mogući rusko-ukrajinski summit ubrzano traju, europski su čelnici u utorak održali niz izvanrednih razgovora kako bi uskladili stavove i podijelili informacije s prethodnih konzultacija u Bijeloj kući.
Prema riječima petorice diplomata, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, predsjednici, premijeri i veleposlanici uglavnom su se uskladili s Macronom. Skepticizam prema Kremlju bio je zajednički nazivnik – ali i optimizam da će Washington kazniti Rusiju ako se pokaže da je Putin najveća prepreka miru.
„Ako se pokaže da Putin ne želi završiti rat, Trump će biti prisiljen reagirati i to će ojačati argument za sankcije“, rekao je jedan europski diplomat nakon virtualnog zasjedanja Europskog vijeća.
Europljani američke sankcije vide kao ključni element procesa. Mnogi drže da je Putin na razgovore u Aljasci pristao tek nakon što je Washington uveo drastične carine Indiji zbog kupnje ruskog naftnog izvoza. Sljedeći bi potez, kažu, mogao biti ekonomski udar na rusku trgovinu s Kinom.
Drugi diplomat potvrdio je da saveznici podržavaju američku inicijativu ne zato što vjeruju da će uspjeti, već zato što će poslužiti kao jasan test ruskih namjera. Treći je dodao da se sigurnosna jamstva koja se razvijaju osmišljavaju kako bi Ukrajina pregovarala „iz pozicije snage“, dok bi sankcije osigurale da Zapad ima „polugu nad Putinom“.
U Washington su u ponedjeljak stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, francuski predsjednik Macron, britanski premijer Keir Starmer i talijanska premijerka Giorgia Meloni, kako bi zajedno s Volodimirom Zelenskim pokazali frontu jedinstva pred Trumpom. Svega nekoliko dana ranije američki je predsjednik na Aljasci ugostio Putina i tvrdio da je postignut napredak na „mnogim točkama“.
Trumpovo otriježnjenje
Zapadni partneri zasipaju Trumpa komplimentima – zahvaljujući mu što je ugostio pregovore i iskazujući olakšanje što je dao značajne sigurnosne garancije Ukrajini. No iza zatvorenih vrata fokus ostaje na novim, oštrim ekonomskim sankcijama, kad Moskva – kako očekuju – odbije prekinuti rat.
„Svi glume ulogu“, rekao je jedan europski diplomat. „Ali nitko ne zna što je Putinova krajnja igra. Što bi ga uopće moglo natjerati na ustupke?“
Kremlj zasad kupuje vrijeme. Sergej Lavrov izjavio je da Moskva „ne odbija“ pregovore, ali da bi summit morao biti pripreman „korak po korak, od stručne razine do političkog vrha“. Putin je čak predložio da se sastanak održi u Rusiji – što je odmah odbijeno.
Jedan njemački dužnosnik ocijenio je takvo odugovlačenje testom ruske ozbiljnosti: „Rusija je pristala na bilateralni summit sa Zelenskim … a sad vidimo da to tumače drugačije.“
Europska diplomacija u međuvremenu radi punom brzinom: veleposlanici EU sastajali su se do dva ujutro u utorak, nakon čega je uslijedila posebna videokonferencija tzv. „koalicije voljnih“, u kojoj su i nečlanice Unije poput Turske i Kanade. Ovaj tjedan u Washingtonu se očekuje i sastanak vojnih zapovjednika o konkretnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.
Neformalni sastanak ministara obrane i vanjskih poslova EU zakazan je za idući tjedan, a raste očekivanje da bi već za nekoliko dana mogao biti gotov prijedlog mirovnog paketa za Zelenskog i Putina.
Trump je već dao naslutiti da bi američko zrakoplovstvo moglo biti uključeno u Ukrajini, dok bi europske zemlje mogle poslati trupe za osiguranje – sve su to opcije koje su u izravnom sukobu s ruskim planovima daljnje okupacije.
No iako Zapad sve više vjeruje da može surađivati s Trumpom i održati jedinstvo, mora prilagođavati vlastite „crvene linije“ stavovima američkog predsjednika. Tako je EU u ponedjeljak, nakon razgovora u Washingtonu, ublažila raniji zahtjev da Rusija mora pristati na prekid vatre prije početka pregovora.
„Bilo je nade da će Trump promijeniti mišljenje o prekidu vatre. To se nije dogodilo“, rekao je peti europski diplomat. „Ali svejedno, to je korak bliže miru.“
Najvažnije, čak je i sam Trump javno priznao da Putin možda uopće ne pregovara u dobroj vjeri.
„U sljedećih nekoliko tjedana saznat ćemo istinu o predsjedniku Putinu … Moguće je da on uopće ne želi dogovor“, rekao je Trump za Fox News.
„Nadam se da će predsjednik Putin biti konstruktivan, a ako ne bude – slijedi vrlo gadna situacija“, poručio je Trump.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....