.jpg)
Nakon što ga je ususret njegovom sastanku s predsjednikom Europske komisije smjestio kao glavnog aktera jutarnjeg newslettera 'Morgen Europa', 'Politico' je u petak objavio kompletni tekst i intervju s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Teme - granice sa susjedima, Hrvatska u Europskoj uniji, ali i Plenkovićevo viđenje uloge Hrvatske u proširivanju Europske unije zemljama iz našeg susjedstva.
Nakon što je pred bivšim kolegama u Bruxellesu rekao da Hrvatsku kao najmlađu članicu Europske unije želi smjestiti u njezin uži krug, Plenković je još jednom sve to ponovio Jean-Claude Junckeru kad je s njim imao sastanak u srijedu.
'Plenković je izrekao sve prave stvari, hvaleći francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačku kancelarku Angelu Merkel, te rekavši da se njegova zemlja želi pridružiti zoni Schengena do 2020., a eurozoni nešto kasnije', navodi Politico.
- Želim stabilnu Hrvatsku koja promovira europske vrijednosti. Želim je voditi u uži krug i pozicionirati nas kao razumnu, proeuropsku Vladu - rekao je premijer.
Topli doček kod bivših kolega, ali doma ga čekaju granični problemi
No, autor teksta Florian Eder, opremljenog naslovom 'Croatia’s charmer-in-chief seeks to woo Brussels, Prime Minister Andrej Plenković tries to overcome skepticism that Zagreb can become a model EU pupil', podsjeća na to da je na Zagrebu najveći dio pritiska oko rješavanja graničnog spora sa Slovenijom, nakon što je Hrvatska odbila provesti arbitražnu presudu.
Plenković je ranije ovog mjeseca posjetio Strasbourg. 'Iako je govorom na pet različitih jezika možda impresionirao bivše kolege, predsjednik Europske komisije rekao je da niti jedna zemlja više neće postati članica EU dok ne riješe takve probleme', piše Politico o hrvatskom premijeru, nekadašnjem HDZ-ovom zastupniku EPP-a (European People's Party).
Taj uvjet je sad upisan i u strategiju EU za Zapadni Balkan, što će najviše osjetiti hrvatske susjedne zemlje koje se za svoje članstvo tek bore.
U Bruxellesu je Plenković dao do znanja da Hrvatsku vidi u ulozi vođe u procesima tih zemalja, s obzirom na vlastito svježe iskustvo, a 'osobito jer je kao većina tih zemalja koje žele postati članice i Hrvatska stekla neovisnost raspadom Jugoslavije nakon ratova 90-ih'.
- Hrvatska i dalje ima svježe znanje o cijelom procesu. Sa susjedima dijelimo iskustvo koje smo stekli kroz reforme, tehničko iskustvo, usklađivanje zakonodavstva i izgradnju institucija - rekao je Plenković.
I dok je ta ponuda Komisiji koja Zapadni Balkan polako vraća u fokus dobrodošla, jedan dužnosnik je rekao da smatra da bi Plenković trebao biti primjer za druge - i to najprije načinom na koji će riješiti probleme sa susjedima.
"Ne samo da ima granični problem sa Slovenijom, ne slaže se ni oko svega sa Srbijom. Plenković je dao do znanja da Zagreb i dalje rješava neke izazove, desetljeća nakon što je završio njegov rat s Beogradom", navodi Politico, a osim granica tu su i problem nestalih, vraćanje kulturnih dobara i pitanje ratne odštete.
Plenkovićeva poruka za EU po pitanju Slovenije je pak bila da se ne miješaju, nego da puste dvije zemlje da nađu rješenje, što svakako nije stav Slovenije koja inzistira na primjeni arbitražne presude.
Premijer želi i još jedan mandat jer bi volio voditi Vladu koja u Hrvatsku uvodi euro, što će reći, tek do 2024. godine.