Novi poljski ambasador Andrzej Jasionowski u Hrvatskoj je od siječnja ove godine.
Kako ocjenjujete trenutačno stanje poljsko-hrvatskih odnosa?
- Naši politički odnosi u najboljoj su fazi u povijesti. Slični ciljevi u vanjskoj politici, izvrsni odnosi na najvišoj razini vlasti, suradnja u sklopu Inicijative triju mora, brojni kontakti među lokalnim samoupravama i dinamična gospodarska suradnja najvažniji su primjeri obostrane aktivnosti. Istovjetnost strateških interesa Poljske i Hrvatske na području sigurnosti, energetike i prometa čini temelj za zajedničko djelovanje na međunarodnoj sceni. Treba naglasiti kulturološku bliskost i činjenicu da ne postoje sporna pitanja u obostranim odnosima.
Što planirate učiniti tijekom svoga mandata kako bi se odnosi poboljšali?
- Prioritet je povećanje trgovine između dviju zemalja. Poljska i Hrvatska bilježe značajno ubrzanje gospodarskog rasta. U našim zemljama pada stopa nezaposlenosti (u Poljskoj oko šest posto u 2017.), a rastu BDP (za 4,6 posto 2017.) i vrijednost inozemnih ulaganja. Investitori na Poljsku i Hrvatsku gledaju kao na atraktivne i perspektivne zemlje. Još uvijek postoji velik prostor za povećanje međusobne trgovinske razmjene.
Smatrate li da Inicijativa triju mora ima budućnost? Postoje li neki projekti koji bi se uskoro trebali materijalizirati? Ima li ta inicijativa potrebnu podršku Bruxellesa?
- Inicijativa triju mora je koncept gospodarskog karaktera koji se temelji na jačanju suradnje zemalja srednjoistočne Europe, prije svega na području prometne infrastrukture, energetike i digitalne tehnologije. Područje Inicijative triju mora predstavlja značajan potencijal: čini oko trećine teritorija EU i obuhvaća oko 112 milijuna ljudi te je atraktivna lokacija za investicije zahvaljujući stabilnom razvoju, dobro obrazovanoj radnoj snazi i relativno niskoj stopi nezaposlenosti. Važna je gradnja LNG terminala na Krku. Njegovom provedbom ostvarit će se koncept koridora sjever-jug koji će povezati LNG terminal u Świnoujścieu s hrvatskim na Krku. Europska komisija smatra taj projekt strateški važnim za energetsku sigurnost EU i za taj je cilj predodredila 101,4 milijuna eura. Projekt koji se također ubraja u Inicijativu triju mora je Via Carpatia, odnosno autocesta koja bi trebala povezati Litvu i Grčku.
Mislite li da je EU više brzina dobra ideja?
- Poljska je za ravnomjeran razvoj cijele EU i mehanizam koji ujednačava razine između novih i starih članica EU. Države Srednje i Istočne Europe, iz razloga na koje nisu mogle utjecati, nakon Drugoga svjetskog rata nisu imale mogućnost za gospodarski razvoj u skladu sa svojim potencijalom. Nove države EU nisu samo primatelji sredstava iz europskih fondova, nego zahvaljujući nižim troškovima rada, ulagačkom potencijalu, marljivosti državljana i velikoj potrošačkoj potražnji značajno jačaju potencijal EU. Gospodarski rast novih članica veći je od prosjeka EU. Iz tog razloga podjela EU na područja različitih brzina razvoja nije optimalno rješenje.
Zašto se Poljska opire ulasku u eurozonu?
- Poljska je za uvođenje eura. Pristupajući EU obvezala se ući u eurozonu, ipak bez navođenja datuma. Uvođenje eura treba razmotriti u perspektivi nekoliko godina. Posljedica uvođenja eura bit će gubitak mogućnosti vođenja neovisne monetarne politike u skladu s interesima svoje zemlje. Dosad je neovisna monetarna politika pomogla Poljskoj potaknuti gospodarstvo u vrijeme recesije i minimalizirati njezine negativne posljedice, što nekim članicama nije pošlo za rukom te se i dalje bore s posljedicama gospodarske krize.
Većina EU smatra da poljska pravosudna reforma narušava vladavinu prava.
- Cilj je pravosudne reforme u Poljskoj poboljšanje funkcioniranja pravosuđa te uvođenje objektivnijih mehanizama izbora i ocjene sudaca, modifikacija sudskih procedura, mijenjanje pravila odlazaka sudaca u mirovinu i uvođenje veće transparentnosti procesa. Te su promjene važne, stoga izazivaju protivljenje kod dijela pravnog miljea i bude interes izvan granica Poljske, uključujući Europsku komisiju. Želimo u dijalogu s Buxellesom pojasniti prirodu tih promjena i nadam se da će taj proces dovesti do približavanja u stavovima.
Ako netko iz Hrvatske u Poljskoj kaže ‘poljski logori smrti’, hoće li prema novom zakonu biti kažnjen zatvorom?
- U Poljskoj nitko nikad nije bio i neće biti kažnjen za govorenje istine. Izraz ‘poljski logori smrti’ ne samo da je pogrešan, nego je i nepravedan prema Poljacima, pogotovo onima koji su ubijeni tijekom rata. U rujnu 1939. godine Poljsku su napale i podijelile Njemačka i Rusija. Njemačka je na području okupirane Poljske otvorila koncentracijske logore koji su služili za zatvaranje intelektualaca pokorenih država (posebice Poljske), svećenika, osoba povezanih s pokretom otpora i poljskom podzemnom državom, žrtava uličnih uhićenja i ratnih zarobljenika. Istodobno su Nijemci počeli osnivati geta za židovski narod s ciljem njihova istrebljenja i počeli su odvoziti Židove u koncentracijske logore gdje su ih odmah ubijali. Rat u ljudima uvijek izaziva krajnje reakcije, od junačkih - kao što je pomaganje Židovima za što su tisuće Poljaka izgubile život (za pomaganje u skrivanju Židova bila je propisana smrtna kazna), preko ravnodušnosti i borbe za svakodnevno preživljavanje pa sve do nečasnih radnji kao što je prokazivanje skrivenih Židova njemačkim vlastima. Poljska podzemna vlast nastojala je pomagati Židovima koliko je mogla, a prokazivači su bili stigmatizirani (ponekad i ubijani). Saveznicima smo slali izvještaje o holokaustu - nisu vjerovali u njih, nije bombardirana ni željeznička pruga do Auschwitza. U okupiranoj Poljskoj bili su isključivo njemački koncentracijski logori. Zemljopisni kriterij također nije ispravan. I u drugim su državama postojali nacistički koncentracijski logori, kao što je Mauthausen-Gusen, ali ipak nitko ne govori o austrijskim logorima smrti.
Razmišljate li o promjeni tog zakona koji kritiziraju Izrael, SAD, većina članica EU, preživjeli iz logora smrti?
- Provedbom ovog zakona u Poljskoj se želi eliminirati izraz ‘poljski logori smrti’. Nema kazne za obavljanje znanstvenih istraživanja. Osnovat će se poljsko-izraelska komisija koja će ocijeniti što to u aktualnom zakonu nije jasno, što pobuđuje emocije, a što se može popraviti. Može se dogoditi da će zakon biti potrebno preciznije definirati.