Napori spasitelja u Indoneziji se nastavljaju nakon razornog tsunamija u Sundskom prolazu koji je odnio 280 života. Više od 1000 ljudi je ozlijeđeno, a 11.600 je moralo napustiti svoje domove. Okrug Pandeglang na zapadnom dijelu otoka Jave najgore je pogođen i ondje je smrtno stradalo 270 ljudi dok ih je 755 ozlijeđeno.
Pretpostavlja se da je vulkan Anak Krakatau erumpirao ispod mora što je vjerojatno uzrokovalo podvodne odrone koji su potaknuli ubojite valove.
No samo dan nakon što je izazvao razorni tsunami, vulkan je ponovo erumpirao te izbacuje pepeo i dim. Strahuje se od novog tsunamija.
Stručnjaci neće znati točan uzrok tsunamija sve dok ne bude završena analiza sonarom, no za taj je postupak još uvijek preopasno.
Pantauan udara daerah terdampak tsunami di Pantai Kalianda Kabupaten Lampung Selatan. Korban dampak tsunami di Lampung Selatan per 23/12/2018 pukul 13.00 WIB: 35 orang meninggal duniq, 115 orang luka dan 110 unit rumah rusak. Pendataan masih dilakukan. pic.twitter.com/HcXVkEhqBx
— Sutopo Purwo Nugroho (@Sutopo_PN) 23 December 2018
David Kennedy, profesor sa Sveučilišta Melbourne, kaže da se taj posao može obaviti pomoću relativno malog, 10 metara dugog broda i to pomoću sonara s više zraka koji je zapravo nešto moćnija verzija sonara kojim se otkrivaju ribe prilikom ulova.
Zašto nije bilo sustava upozorenja?
Tsunamiji uzrokovani potresom lakše se otkrivaju od onih uzrokovanih vulkanom jer podrhtavanje tla služi kao alarm.
'Prije tsunamija uzrokovanog potresom, obično prvo dolazi do intenzivnog povlačenja mora pa ako ste na obali , imate koju minutu da se popnete na više tlo', kaže profesor Kennedy.
Dodao je da čak i da su plovci bili raspoređeni oko Anak Krakataua, upozorenje bi stiglo tek minutu ili dvije prije razornog vala što opet ne bi bilo dovoljno vremena da se ljudi spase.
Indonezija ima 147 vulkana od kojih se 76 smatra aktivnima.
Kennedy kaže da je zbog porasta populacije i razvoja turizma u priobalnim krajevima, više ljudi izloženo razornim tsunamijima.
Povijest Krakataua
Vulkan Krakatau leži na Pacifičkom vatrenom obruču, odnosno pojasu gdje se australsko-indonezijska tektonska ploča podvlači pod europsku.
'Kako se ploča spušta prema središtu Zemlje, počinje se topiti što uzrokuje vulkane koji leže na njezinom vrhu. Tu su i velike količine silicij-dioksida koji zarobljava plinove kao i vodu zbog čega nastaju naročito opasni, 'ljepljivi' vulkani koji imaju masivne erupcije', objašnjava Kennedy.
1883. godine vulkan Krakatau prouzročio je tsunami visok čak 36,6 metara koji je odnio čak 36.000 života. Čitav otok Krakatau je praktički ispario, a vulkanski plinovi, pepeo i kamenje bili su izbačeni i do 80 kilometara uvis.
Erupcije, dodatno pojačane parom, bile su jedan od najglasnijih zvukova koje je ikada čulo ljudsko uho u modernoj povijesti. Postoje čak svjedočanstva da su ljudi čuli eksploziju u australskim gradovima Darwinu i Perthu.
Oblaci nastali uslijed eksplozije Krakataua spustili su u sljedećih nekoliko godina globalnu temperaturu za nekoliko stupnjeva.
Vulkan Krakatau je bio miran sve do 1927. kad se dogodila nova erupcija na morskome dnu. U narednim godinama formirao se novi stožac od kojega je u sljedeće dvije godine nastao otok Anak Krakatau ili 'Dijete Krakataua'.
Kennedy kaže da su erupcije posljednjih godina polako povećavale otok Anak Krakatau pod kojim se gomilalo sve više magme i lave.
Broj smrtno stradalih porastao na 280
Broj poginulih od tsunamija koji je pogodio indonezijske otoke Javu i Sumatru u ponedjeljak je porastao na najmanje 280, dok je na stotine osoba ozlijeđeno, objavili su dužnosnici, a spasioci u potrazi za tijelima u ruševinama uz tešku mehanizaciju koriste i gole ruke.
Tsunami je u subotu pogodio obale Sundskog prolaza, a stanovnici kažu da nisu vidjeli niti osjetili nikakve znakove upozorenja poput potresa ili povlačenja oceana prije nego što su dva do tri metra visoki valovi udarili u obalu. Televizijske snimke prikazuju trenutak u kojemu vodeni val udara o plažu i preplavljuje stambene četvrti grada Pandeglanga na Javi povlačeći za sobom žrtve, krhotine, stabla i komade metala.
Pretpostavlja se da su tsunami prouzročila podvodna klizišta koja je vjerojatno pokrenula erupcija vulkana Anak Krakatau.
Na stotinama kuća i zgrada nastala je teška materijalna šteta, dok je više od tri tisuće stanovnika evakuirano na viši teren.
Službenici za traganje i spašavanje koriste gole ruke i mehanizaciju kako bi očistili i pretražili ostatke zgrada, a brojevi o 222 poginulih, oko 850 ozlijeđenih i 28 nestalih osoba, koje je indonezijska agencija za hitna stanja objavila u nedjelju, u ponedjeljak ujutro porasli su na 280 smrtno stradalih. Kako se doznaje od jednog zaposlenika agencije, najveći broj stradalih su Indonežani koji su se nalazili na odmoru.
Okružni vojni zapovjednik Dudi Dwiriadi kazao je da je službenicima i volonterima naloženo da pretraže najmanje 100 kilometara obale u potrazi za žrtvama.
Subotnji tsunami podsjeća na onaj koji se dogodio u božićno vrijeme u Indijskom oceanu, točnije 26. prosinca 2004. Izazvao ga je potres, a u njemu je smrtno stradalo 226.000 ljudi u 14 zemalja, uključujući 120.000 u Indoneziji.