UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Poruka SAD-u iz Kremlja: ‘Prekidamo sve pregovore o nuklearnom naoružanju. Rizici rastu, posljedice bi mogle biti strašne‘

Ključne događaje rata u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Vladimir Putin i Joe Biden

 Alexei Druzhinin/tass/profimedia; Stefani Reynolds/afp; Handout/afp; Fadel Senna/afp/

Ključni događaji:

- U Kijevu će biti postavljena božićna drvca bez lampica

- Ukrajinci istražuju lokacije gdje su se provodila mučenja u Hersonu

- SAD će u Rumunjskoj najaviti slanje financijske pomoći Ukrajini i Moldaviji

- Ministri vanjskih poslova NATO-a raspravljat će o dodatnoj zimskoj pomoći Kijevu

- ISW: Rusije vjerojatno neće pokrenuti ofenzivu sa sjevera


Moskva poručuje SAD-u: Uplitanje u rusko-ukrajinski rat sve je rizičnije

Rusija pokušava natjerati Sjedinjene Države da shvate kako sve veća uključenost Washingtona u rat u Ukrajini nosi sve veće rizike, rekao je u utorak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, objavile su ruske novinske agencije, prenosi Reuters.

Moskva se opetovano žalila da zapadna vojna potpora Ukrajini odugovlači sukob, dok postoji i rizik od izravnog sukoba između Rusije i Zapada.

"Šaljemo signale Amerikancima da je njihova linija eskalacije i sve dubljeg uplitanja u ovaj sukob prepuna strašnih posljedica. Rizici rastu", kazao je Rjabkov, prenosi ruska agencija Interfax.

Kijev i Zapad poručuju da je Rusija odgovorna za svaku dodatnu eskalaciju nakon što je ničim izazvana izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače, okupirala dodatne dijelove ukrajinskog teritorija i prijetila da će upotrijebiti nuklearno oružje.

Rjabkov je rekao da nema dijaloga između Washingtona i Moskve, ali da se "periodično izmjenjuju signali".

On ne zna za kontakte putem "vruće linije" između ruske i američke vojske uspostavljene na početku ruske invazije na Ukrajinu.

Američki dužnosnik rekao je Reutersu ranije u utorak da je posebna linija komunikacije između ruske i američke vojske korištena jednom od početka rata.

"Ne vodimo nikakav dijalog sa Sjedinjenim Državama o temi Ukrajine jer su naši stavovi radikalno različiti", rekao je Rjabkov.


Sa sastanka NATO-a poslali poruku Putinu

Saveznici NATO-a rekli su u utorak da će povećati pomoć Ukrajini tijekom predstojeće vrlo teške zime zbog ruskih napada na njezinu energetsku infrastrukturu, a čelnik Saveza optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da koristi hladnoću kao "oružje".

Ministri vanjskih poslova vojnog saveza NATO-a traže načine na razgovorima u glavnome rumunjskom gradu Bukureštu kako bi održali kijevsku vojsku i pomogli u očuvanju sigurnosti civila usred stalnih nestanaka struje i nestašica grijanja.

"Predsjednik Putin pokušava iskoristiti zimu kao oružje", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog skupa.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly optužio je Putina da cilja civilnu i energetsku infrastrukturu "kako bi pokušao smrznuti Ukrajince i natjerati ih na pokornost".

Rusija priznaje napade na ukrajinsku infrastrukturu, ali niječe da namjerno nanosi štete civilima.

Ministri će se usredotočiti na povećanje pomoći Ukrajini poput sustava protuzračne obrane i streljiva.

Također će razgovarati o nesmrtonosnoj pomoći, uključujući gorivo, medicinske potrepštine, zimsku opremu i ometače bespilotnih letjelica, isporučenu kroz paket pomoći NATO-a kojem saveznici mogu pridonijeti.

"Nadam se da ćemo se dogovoriti o prilično značajnom paketu nesmrtonosne pomoći", rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovaj tjedan je upozorio svoje sugrađane na nove ruske napade koji bi mogli biti teški kao prošlotjedni, najteži dosad, a zbog kojih su milijuni ljudi ostali bez grijanja, vode i struje.

U mraku

Njemačka, koja predsjeda Grupom sedam bogatih zemalja, zakazala je sastanak G7 s nekim partnerima na marginama pregovora o NATO-u dok traži načine za ubrzanje obnove ukrajinske energetske infrastrukture.

"Mislim da smo svi vidjeli ove slike snimljene satelitom na kojima vidite Europu u svjetlu, a zatim vidite Ukrajinu u mraku... tako da postoji ogromna zadaća da se sve ovo ponovo izgradi", rekao je Stoltenberg.

Washington radi s američkim tvrtkama i europskim državama na lociranju opreme koja može obnoviti visokonaponske prijenosne stanice oštećene ruskim raketnim napadima, rekao je novinarima u Bukureštu visoki dužnosnik američkog State Departmenta.

Dužnosnik nije precizirao u kojem će obliku pomoć biti niti koliko bi ona vrijedila. Druge su države već poslale generatore struje kako bi pokušale stabilizirati električnu mrežu.

NATO pritišće proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju, ali europski diplomat rekao je da postoje sve veći problemi s kapacitetom opskrbe.

Češki ministar Lipavsky rekao je da će 30 saveznika NATO-a razgovarati o tome kako održati kratkoročnu razinu proizvodnje i opskrbe.

Ističući stajalište baltičkih država, koje su prednjačile u pružanju potpore Kijevu, litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis pozvao je Savez da nastavi s isporukom tenkova, rekavši da ih NATO ima napretek.

"Moja poruka kolegama ministrima vanjskih poslova na današnjem sastanku NATO-a je jednostavna: Ostanite mirni i dajte tenkove", rekao je na Twitteru, pokazujući sliku ukrajinske zastave s tenkom u sredini.

Ministrima će se pridružiti Finska i Švedska, koje još nisu punopravne članice NATO-a dok Turska i Mađarska ne ratificiraju njihovu kandidaturu.

Ukrajina u NATO-u?

Ministri će također raspravljati o zahtjevu Ukrajine za članstvo u NATO-u, ali će vjerojatno samo potvrditi politiku otvorenih vrata Saveza, dok je stvarno članstvo i dalje daleka perspektiva. Rusija se žestoko protivi ulasku Ukrajine u NATO.

"Izjavili smo da će Ukrajina postati članica, očekujem da saveznici ponove to stajalište", rekao je Stoltenberg.

"Međutim, sada je glavni fokus na potpori Ukrajini. Nalazimo se usred rata i stoga ne bismo trebali činiti ništa što bi moglo potkopati jedinstvo saveznika u pružanju vojne, humanitarne, financijske potpore Ukrajini", dodao je.

Godine 2008. na summitu NATO-a u Bukureštu dogovoreno je da će Ukrajina s vremenom postati članica Saveza, ali konkretni koraci nisu poduzeti.

Konkretno, Njemačka i Francuska, upozoravajući protiv provociranja Rusije, odbile su američki prijedlog prema kojem bi Ukrajina dobila akcijski plan za članstvo.


Moskva: Nemamo drugog izbora, otkazujemo pregovore o nuklearnom oružju sa SAD-om

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da Moskva nema "drugog izbora" nego da otkaže pregovore o nuklearnom oružju sa SAD-om, izvijestile su državne novinske agencije.

Američki State Department jučer je priopćio da je Rusija "jednostrano odgodila" razgovore o "Novom START" sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja, koji je trebao započeti u Kairu ovaj tjedan.

Rjabkov pak tvrdi da je Washington samo želio razgovarati o nastavku inspekcija dok je Moskva imala druge prioritete.

- Uglavnom, situacija je bila takva da nismo imali drugog izbora. Odluka je donesena na političkoj razini. Amerikanci su se fokusirali isključivo na temu nastavka inspekcija, dok je rješavanje drugih pitanja za nas bilo i ostalo prioritet. Mi smo više puta objasnili naše stajalište, ali nismo vidjeli ni najmanju želju s američke strane da krene u tom smjeru - rekao je Rjabkov, prenosi ruska državna novinska agencija Ria Novosti.

Također je ustvrdio da je malo vjerojatno da će se ove godine održati bilo kakav sastanak po tom pitanju.


Vojni analitičar: Čini se da Rusija planira prilično velike zračne napade

Profesor Michael Clarke, sigurnosni i obrambeni analitičar, rekao je da izgleda kako Rusija planira "neke prilično velike zračne napade" u Ukrajini.

Govoreći o najnovijim događanjima na bojnom polju, Clarke, bivši glavni direktor RUSI-ja, rekao je za Sky News: "Izgleda kao da Rusi pripremaju neke velike zračne napade. U zračnim bazama imaju puno satelitskih slika … tako da može biti puno zračne aktivnosti. Rusi se stvarno ukopavaju za zimu i pripremaju rovove. U Hersonu imaju ogromnu obranu, a u nekim područjima ostvaruju napredak‘‘, kazao je Clarke.


Xi Jinping: Kina je spremna stvoriti bliže partnerstvo s Moskvom

Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je da je Peking spreman stvoriti "bliže partnerstvo s Moskvom kako bi se održala međunarodna energetska sigurnost".

- Kina je voljna surađivati s Rusijom na stvaranju bližeg energetskog partnerstva s Rusijom, promicanju razvoja čiste i zelene energije i zajedničkom održavanju međunarodne energetske sigurnosti i stabilnosti lanaca opskrbe, citirala je kineska državna televizija CCTV kineskoga čelnika u čestitki Četvrtom kinesko-ruskom energetskom forumu.

Agencija Xinhua također prenosi njegove riječi da su Rusija i Kina "ojačale komunikaciju i koordinaciju" i "pokazale snažnu otpornost kinesko-ruske energetske suradnje":


Sirene za zračnu uzbunu u cijeloj Ukrajini

Sirene za zračnu uzbunu oglašene su u cijeloj Ukrajini, osim na Krimu. Najnovija uzbuna stiže nakon što su ukrajinski dužnosnici poručili da Rusija priprema novi val napada projektilima i dronovima. Građane se savjetuju da sigurnost pronađu u skloništima.

Zasad nema izvješća o novim ruskim napadima.

Christopher Miller, dopisnik FT-a, objavio je na Twitteru kako izgleda aplikacija sirene za zračnu uzbunu.


Visoka ukrajinska dužnosnica: Ruski vojnici silovali su petogodišnju djevojčicu

Prva potpredsjednica ukrajinske vlade ustvrdila je da su ruski vojnici silovali djevojčicu od pet godina te stariju ženu od 76 godina.

Julija Sviridenko rekla je za Sky News da je čula razne priče ukrajinskih djevojaka i žena koje su bile žrtve seksualnog nasilja tijekom rata.

- To je strašno. Razgovarali smo o pričama silovanih žena i djece. Najmlađa je imala 5 godina. Svijet mora znati za te priče i na njih reagirati. Želim naglas nužnost sankcija Rusiji, poručila je.

- Naši ljudi puno pate, žene i djeca. Cijeli svijet se priprema za Božić, a Ukrajina se priprema za nova granatiranja i projektile koji gađaju našu elektroenergetsku mrežu, ispričala je.


Ruski veleposlanik prosvjedovao zbog papinih izjava

Ruski veleposlanik u Vatikanu Aleksandar Avdejev izrazio je snažno nezadovoljstvo Moskve Vatikanu zbog zadnje istupa pape Franje koji je osudio ‘okrutnosti‘ ruskih vojnika u Ukrajini, prenosi RIA Novosti.

- Izrazio sam ogorčenje takvim insinuacijama i istaknuo da ništa ne može poljuljati koheziju i jedinstvo višenacionalnog ruskog naroda, poručio je Avdejev.

Papa Franjo u intervjuu za isusovački časopis "America" ​​rekao je da vojnici odgojeni izvan ruske tradicije navodno pokazuju najveću okrutnost.

- Kada govorim o Ukrajini, govorim o okrutnosti jer imam mnogo informacija o okrutnim djelovanjima trupa koje dolaze u Ukrajinu. Generalno, možda su najokrutniji oni koji nisu iz ruske tradicije, poput Čečena, Burjatija i drugih. Svakako, ona koja napada je ruska država, rekao je papa Franjo.


Rusija, Uzbekistan i Kazahstan dogovorili stvaranje ‘trojnog plinskog saveza‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin i čelnik Kazahstana Kasim-Džomart Tokajev dogovorili su prilikom susreta u Kremlju stvaranje plinskog saveza sa Uzbekistanom, otkrio je glasnogovornik Tokajeva Ruslan Želdibaj.

- Riječ je o stvaranju ‘trojnog plinskog saveza‘ u sastavu Rusije, Kazahstana i Uzbekistana s ciljem koordinacije aktivnosti za prijevoz ruskog plina po teritoriju Kazahstana i Uzbekistana, objasnio je glasnogovornik.

Putin i Tokajev su se složili da treba provesti detaljnije konzultacije sa sudjelovanjem stručnjaka koji bi istražili racionalna rješenja s obzirom na interese svih strana.

image

Vladimir Putin i Kasim-Džomart Tokajev

Mikhail Klimentyev/Afp

Ukrajinci istražuju lokacije gdje su se provodila mučenja u Hersonu

Ukrajinske vlasti istražuju lokacije u gradu Hersonu gdje su navodno ruske snage provodile mučenja.

Rusi su se povukli iz grada prije više od dva tjedna, a istražitelji su pronašli pet komora za mučenje u gradu i još najmanje četiri na širem području regije.

Neki Ukrajinci tvrde da su ih ondje zarobili, tukli, mučili elektrošokovima, ispitivali i prijetili im smrću, kako je izvijestio AP.

Stručnjak za ljudska prava upozorio je da su dosad izneseni navodi tek početak.

Ukrajinska policija tvrdi da je više od 460 slučajeva ratnog zločina počinjeno od strane ruskih snaga na području Hersona.


Ukrajinsko ministarstvo: Odbili smo napade ruskih snaga u regijama Doneck, Luhansk i Harkiv

Ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine priopćilo je da su njihove snage u zadnja 24 sata odbile ruske napade u regijama Doneck, Luhansk i Harkiv.

Rusija je ispalila devet projektila i 13 puta gađala iz zraka.

- U smjeru Bakhmut i Avdiiv, ruske snage se koncentriraju na ofenzivne akcije. Ukrajinske snage su tijekom proteklog dana pogodile tri lokacije gdje je koncentrirano osoblje, naoružanje i vojna oprema neprijatelja, navodi se u izvješću.


Bijela kuća: SAD ne diže cijene LNG-ja za Europu

Bijela kuća odbacila je optužbe da SAD profitira od drastično povećanih cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG) koje isporučuje Europi.

Dužnosnik američke administracije rekao je novinarima na telefonskoj konferenciji u ponedjeljak navečer da je ta optužba laž te da Washington isporučuje LNG Europi kako bi joj pomogao da se pripremi za zimu.

Naime, većina LNG-a iz SAD-a se isporučuje prema dugogodišnjim ugovorima sa stranim trgovinskim kompanijama, a među njima je i nekoliko europskih kompanija koje tada preprodaju plin europskim potrošačima, objasnio je,

Više pročitajte OVDJE.


Ministri vanjskih poslova NATO-a raspravljat će o dodatnoj zimskoj pomoći Kijevu

Šef NATO-a Jens Stoltenberg pozvat će saveznike da obećaju dodatnu zimsku pomoć Kijevu na sastanku u utorak i srijedu, nakon što je ukrajinski predsjednik poručio građanima da se pripreme za još jedan tjedan hladnoće i mraka zbog ruskih napada na infrastrukturu.

Sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u Bukureštu usredotočit će se na povećanje vojne pomoći Ukrajini, poput slanja sustava protuzračne obrane i streljiva, iako diplomati priznaju probleme s opskrbom i kapacitetima, ali također raspravljaju i drugoj vrsti pomoći.

Dio ove druge vrste pomoći - roba poput goriva, medicinskih potrepština, zimske opreme i ometača za bespilotne letjelice - isporučen je kroz paket pomoći NATO-a kojem saveznici mogu pridonijeti i koji Stoltenberg namjerava povećati.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je svoje sugrađane na nove ruske napade ovog tjedna koji bi mogli biti jednako loši kao prošlotjedni, najgori dosad, koji su milijune ljudi ostavili bez grijanja, vode i struje.

Rusija priznaje da je ciljala ukrajinsku infrastrukturu. Poriče da su joj meta civili.

"Ovo će biti užasna zima za Ukrajinu, stoga radimo na jačanju naše podrške da bude otporna", rekao je visoki europski diplomat.

Njemačka, koja predsjeda Skupinom G7, također je zakazala sastanak G7 s nekim partnerima na marginama sastanka NATO-a dok vrši pritisak za nalaženje načina za ubrzavanje obnove ukrajinske energetske infrastrukture.

S vojne strane, NATO i dalje tjera proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju, ali drugi diplomat upozorio je da ima sve više problema s kapacitetom opskrbe.

"Činimo sve što možemo glede isporuka, ali imamo stvaran problem. Ukrajinci to znaju. Čak i američka industrija oružja unatoč svojoj snazi ​​ima problema", rekao je diplomat.

Ministri će također raspravljati o zahtjevu Ukrajine za članstvo u NATO-u. Međutim, vjerojatno će samo potvrditi politiku otvorenih vrata saveza, dok se članstvo u NATO-u za ratom razorenu zemlju još čini daleko.

Godine 2008. na samitu NATO-a u istoj Palači parlamenta u Bukureštu, izgrađenoj pod diktatorom Nicolaeom Ceaucescuom koji je svrgnut 1989., dogovoreno je da će Ukrajina jednom postati članica saveza.

Međutim, čelnici nisu poduzeli nikakve konkretne korake kao što je davanje akcijskog plana za članstvo Kijevu koji bi odredio vremenski raspored za približavanje zemlje NATO-u.

Ministri NATO-a također će razgovarati o tome kako ojačati otpornost društva, nekoliko dana nakon što je Stoltenberg upozorio zapadne zemlje da moraju paziti da ne stvore nove ovisnosti o Kini dok se odvikavaju od ruske opskrbe energijom.


SAD će u Rumunjskoj najaviti slanje financijske pomoći Ukrajini i Moldaviji

Očekuje se da će Sjedinjene Države u utorak objaviti slanje ‘značajne‘ financijske pomoći Ukrajini kako bi joj pomogle da se nosi sa štetom nanesenom u ruskim napadima na energetsku infrastrukturu, rekli su američki dužnosnici.

O detaljima pomoći detaljno će govoriti američki državni tajnik Antony Blinken na marginama sastanka NATO-a u Bukureštu.

- Riječ je o značajnoj pomoći, ali ne i zadnjoj financijsko injekciji, rekao je anonimni dužnosnik.

Primijetio je međutim, da je Bidenova administracija u proračunu izdvojila 1,1 milijardu dolara za troškove energije u Ukrajini i Moldaviji.


ISW: Rusije vjerojatno neće pokrenuti ofenzivu sa sjevera

Američki think tank, Institut za proučavanje rata, u najnovijem izvješću komentira da je nedavno raspoređivanje ruskih snaga u Bjelorusiji vjerojatno dio napora da se povećaju ruski kapaciteti za obuku i provede informacijska operacija usmjerenu na Ukrajinu i Zapad, te da nije riječ o pripremama za novi napad na Ukrajinu sa sjevera. Rusi žele fiksiranje ukrajinskih snaga oko Kijeva kako bi spriječili njihovo prebacivanje na južnu i istočnu bojišnicu.

Naime, bjeloruska grupa Hajun, koja prati kretanje ruskog oružja, izvijestila je da je Rusija prebacila velik konvoj vojne opreme u Bjelorusiju, uključujući najmanje 15 raketnih sustava zemlja-zrak Tor-M2 i 10 inženjerskih vozila.

ISW također navodi da se ruske snage vjerojatno pripremaju pokrenuti novi val raketnih napada diljem Ukrajine u narednom tjednu, ali cilj takvih priprema vjerojatno je zadržavanje tempa napada. Napominju da neće biti riječ o eskalaciji sukoba zbog ograničenog ruskog arsenala.

ISW također navodi da ruske snage nastavljaju jačati utvrđene položaje i provoditi sigurnosne mjere u istočnoj Hersonskoj oblasti 27. i 28. studenoga. Serhij Klan, savjetnik za Hersonsku oblast, rekao je da ruske snage nastavljaju kopati rovove i utvrđivati položaje u regiji Herson te premještati vojnu opremu i graditi utvrde na Arabatskoj prevlaci u istočnom Krimu.


U Kijevu će biti postavljena božićna drvca bez lampica

Kijev planira postaviti božićna drvca, bez lampica, po cijelom oštećenom gradu i tako iskazati prkos ruskim napadima na infrastrukturu zbog kojih dijelovi grada ostaju bez struje, rekli su dužnosnici.

"Nitko neće otkazati Novu godinu i Božić, u gradu bi trebala biti prisutna atmosfera dočeka", izjavio je gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko u intervjuu za novinsku agenciju RBC-Ukrajina.

"Ne možemo dopustiti Putinu da nam ukrade Božić", poručio je Kličko.

Sergej Kovalenko, glavni izvršni direktor tvrtke YASNO, koja opskrbljuje Kijev električnom energijom, objavio je na svojoj Facebook stranici da će zbog uštede električne energije drvca biti bez iluminacija i vijenaca.

"Bit će to energetski najodgovornija novogodišnja i božićna drvca, ali svejedno za sve nas", napisao je Kovalenko.

Kličko je rekao da neće biti masovnih okupljanja ni koncerata - uobičajenih na dočeku Nove godine. Gradske tvrtke sponzorirat će drvca u cijelom Kijevu, uključujući i na Sofijskom trgu u starom dijelu grada.

“Posebno će biti postavljena božićna drvca koja će podsjećati našu djecu na novogodišnje raspoloženje”, rekao je gradonačelnik.

Rusija gađa raketama ukrajinsku energetsku infrastrukturu od početka listopada, a komunalne službe bore se da uspostave opskrbu električnom energijom u glavnom gradu.

U gradu koji je prije rata imao 2,8 milijuna stanovnika, po zimskoj hladnoći traje borba s prekidima u opskrbi električnom energijom i centralnim grijanjem.


Rusija prebacuje u Bjelorusiju 15 sustava protuzračne obrane

Rusija je prebacila velik konvoj vojne opreme u Bjelorusiju, uključujući najmanje 15 raketnih sustava zemlja-zrak Tor-M2 i 10 inženjerskih vozila, izvijestila je bjeloruska grupa Hajun, koja prati kretanje ruskog oružja.

Prema tom izvješću, "ovo nije posljednji vojni konvoj s teretom ove vrste", prenosi Kyiv Independent.

Dana 27. studenog, ukrajinski Glavni stožer priopćio je da se Rusija sprema prerasporediti nekoliko jedinica iz Bjelorusije na okupirana područja Ukrajine.

Do 12.000 mobiliziranih ruskih regruta stacionirano je u Bjelorusiji, izvijestio je 25. studenog Nacionalni centar otpora ukrajinske vojske.


EU se nije uspio dogovoriti o granici cijena ruske nafte

Zemlje članice EU-a nisu se u ponedjeljak uspjele dogovoriti o ograničenju cijene ruske sirove nafte iz mora, budući da je Poljska inzistirala da gornja granica mora biti niža od one koju je predložio G7 kako bi se smanjila sposobnost Moskve da financira invaziju na Ukrajinu, rekli su diplomati.

"Nema dogovora. Pravni tekstovi su sada dogovoreni, ali Poljska još uvijek ne može pristati na cijenu", rekao je jedan diplomat.

Još nije određen novi datum pregovora, dodao je, iako bi mehanizam ograničenja cijena trebao stupiti na snagu 5. prosinca.

Ako do idućeg ponedjeljka ne bude dogovora o ograničenju cijena koju je predložio G7, EU će primijeniti strože mjere dogovorene krajem svibnja - zabranu uvoza cjelokupne ruske sirove nafte od 5. prosinca i zabranu uvoza naftnih derivata od 5. veljače, kazali su poljski diplomati.

Mađarska i druge dvije srednjoeuropske države bez izlaza na more osigurale su izuzeće od te zabrane, podsjeća Reuters.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. siječanj 2023 00:23