Hong Kong je posljednjih godina primio nekoliko ozbiljnih udaraca. Posljedice trgovinskog rata Kine i SAD-a, gušenja prodemokratskih prosvjeda i koronavirusa nanijele su značajnu štetu gospodarstvu ove bivše britanske kolonije. I baš kad je posebna administrativna regija Kine pomislila da je možda došao kraj njezinu nizu pehova, vlada je rapidno usvojila novi zakon, koji bi mogao biti posljednji čavao u lijes jednog od najvažnijih svjetskih financijskih središta. Tijekom vikenda, u Hong Kongu je na snagu stupio zakon o zaštiti nacionalne sigurnosti. Vlada tvrdi da će zakon zaštititi grad i osigurati mu stabilnost i prosperitet. No kritičari su zabrinuti da bi mogao pogoršati već ionako narušeno stanje temeljnih sloboda i političkog pluralizma. Mnogi investitori vjeruju da će sada biti još teže odvojiti Hong Kong od autoritarne kontinentalne Kine, što bi moglo dovesti do egzodusa stranih tvrtki iz "bisera Orijenta".
Zakon o zaštiti nacionalne sigurnosti, poznat kao članak 23, nejasno je napisan, što ostavlja prostora vlastima da ga svojevoljno interpretiraju i primjenjuju. Posebno je zabrinjavajući dio legislative koji se tiče vanjskog uplitanja i državnih tajni, a koji koristi neprecizne pojmove poput "nezakonite namjere" i "neprikladna sredstva". On bi mogao predstavljati rizik za brojne strane financijske stručnjake koji rade u Hong Kongu, rukuju ekonomskim podacima i komuniciraju s kolegama izvan Kine. "Što je državna tajna, u osnovi određuje administrativni ured u Pekingu. Mogli biste se baviti državnim tajnama a da za to ne znate", rekao je za Nikkei Asia izvor blizak hongkonškom prodemokratskom pokretu.
Članak 23 Temeljnog zakona posebne upravne regije Hong Kong propisuje donošenje zakona koji zabranjuju bilo kakvo djelo izdaje, secesije, pobune i subverzije protiv Središnje narodne vlade te krađu povjerljivih informacija koje mogu ugroziti nacionalnu sigurnost, poput informacija o važnim političkim odlukama, diplomatskim poslovima i društveno-ekonomskog razvoja. "Ne vidim kako možete primijeniti ovaj zakon a da ne paralizirate status Hong Konga kao međunarodnog financijskog središta. Takva vrsta razmišljanja tjera strana ulaganja iz Kine, gdje ljudi jednostavno ne znaju gdje je crvena linija", kazao je analitičar Sam Goodman pri britanskom Institutu za strateške rizike Kine. Crvena linija je, kako ju je opisao Xi Jinping, pokušaj ugrožavanja nacionalnog suvereniteta i sigurnosti, izazivanje vlasti središnje Kine ili korištenje Hong Konga za infiltraciju i sabotažu protiv ostatka Kine. Financijski stručnjaci ističu kako je još uvijek prerano procijeniti sve rizike novog zakona, no postoje velike šanse da bi mogao dovesti do većih troškova usklađivanja zbog svoje široke formulacije i posljedica kršenja. Prema zakonu o sigurnosti, kazne mogu ići do doživotnog zatvora za izdaju, pobunu i sabotažu koja ugrožava nacionalnu sigurnost, kaznu od 20 godina zatvora za špijunažu i 14 godina zatvora za vanjsko uplitanje. Osim visokih kazni, zabrinjavajuća je i činjenica da se zakon u određenoj mjeri primjenjuje i retroaktivno.
Zapadne vlade i skupine za ljudska prava upozoravaju da je to još jedan korak u nastojanju Pekinga da ograniči pravnu autonomiju posebne administrativne regije. Američki državni tajnik Antony Blinken je izrazio zabrinutost da bi vlasti Hong Konga mogle primijeniti novi zakon na osobe izvan teritorija, rekavši da SAD osuđuje "napore zastrašivanja, uznemiravanja i ograničavanja slobode govora građana i stanovnika SAD-a". Europska unija je zabrinuta da bi zakon mogao pogoršati eroziju temeljnih sloboda te poziva vlasti Hong Konga i kineske vlasti da ojačaju povjerenje u visok stupanj autonomije tog posebnog upravnog područja u okviru načela "jedna zemlja, dva sustava".
Vlada Hong Konga, s druge strane, pokušava uvjeriti strane kompanije da zakon neće imati praktičan učinak na trgovinu ili financijska tržišta. "Zakon je potreban za zaštitu od ljudi koji napadaju naš dom", rekao je izvršni direktor Hong Konga John Lee.
Ekonomija Hong Konga je uzdrmana još od politike nulte tolerancije na covid i gušenja prodemokratskih prosvjeda. Najam komercijalnih prostora je pao, ostavljajući brojne poslovne zgrade i izloge praznima. A i turista je iz godine u godinu sve manje. Od 2019. broj globalnih kompanija s regionalnim sjedištem u Hong Kongu pao je za gotovo devet posto. Brojke su još drastičnije među američkim tvrtkama, od kojih se trećina preselila iz Hong Konga tijekom prošlog desetljeća, izvijestio je nedavno The Wall Street Journal. Zabrinuti investitori i tvrtke već su počeli seliti aktivnosti u susjednu, neovisnu zemlju. Mnoge banke i konzultantske tvrtke premjestile su svoje osoblje u Singapur za politički osjetljive aktivnosti, poput procjene uspješnosti gospodarstva kontinentalne Kine.