Filipini su u ponedjeljak priopćili da su izveli "specijalnu operaciju" uklanjanja plutajuće barijere koju je Kina postavila na glavnom mjestu za ribolov u Južnom kineskom moru, što je potez koji bi mogao potaknuti napetosti nakon višegodišnjeg popuštanja u najspornijim vodama Azije, prenosi Reuters.
Vlada u Manili je u nedjelju optužila kinesku obalnu stražu da je postavila "plutajuću barijeru" u spornom području Južnog kineskog mora spriječivši Filipince da uđu i love ribu u tom području.
Objavili su fotografiju plutajuće barijere na sprudu Scarborough uz koju su bili brodovi kineske obalne straže. Kina polaže pravo na 90 posto Južnog kineskog mora, preklapajući se s isključivim gospodarskim zonama Vijetnama, Malezije, Bruneja, Indonezije i Filipina.
Beijing/Peking je 2012. godine zauzeo sprud Scarborough i prisilio filipinske ribare da plove na područjima s manjim izlovom. "Možda će još jednom vratiti plutajuću barijeru, možda će opet uhoditi i izvoditi opasne manevre", rekao je glasnogovornik filipinske obalne straže komodor Jay Tarriela za filipinski CNN.
Ranije je rekao da su četiri kineska plovila bila u tom području kada se filipinski brod približio i da "nisu bili toliko agresivni", dodajući da je bilo vidljivo da su mediji na filipinskom brodu.
Kineska obalna straža poduzela je potrebne mjere u skladu sa zakonom kako bi blokirala i otjerala filipinski brod u spornom području Južnog kineskog mora, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak.
Glasnogovornik Wang Wenbin ponovio je da je riječ o neosporno kineskom teritoriju. "Kineska obalna straža učinila je što je bilo potrebno da blokira i otjera filipinski brod. Koraci koje je poduzela bili su profesionalni i suzdržani", zaključio je Wang prije nego što je barijera uklonjena.
Malezija, Tajvan i Filipini odbacili su 31. kolovoza neutemeljenom kinesku zemljopisnu kartu koja označava njezine zahtjeve suvereniteta u Južnom kineskom moru. "Ovaj posljednji pokušaj da se legitimizira navodni suverenitet i jurisdikcija Kine nad filipinskim pomorskim zonama nema temelja u međunarodnom pravu", priopćilo je tada filipinsko ministarstvo vanjskih poslova. Malezija je priopćila da nova karta za nju nema obvezujući autoritet dok "gleda na Južno kinesko more kao na složenu i osjetljivu stvar".
Situacija je, blago rečeno, zategnuta. Filipini su, nakon što je na izborima pobijedio Ferdinand "Bongbong" Marcos, sin bivšeg diktatora Marcosa, zatražili snažnu podršku SAD-a i, razumljivo, dobili je pa će se na strategijskim važnom otočju povećati broj američkih vojnih baza. Beijing na to reagira negativno jer to predstavlja dodatni pritisak na trgovačke putove.
Kako bi uspjela jamčiti sigurnost dopreme prije svega energenata, ali i drugih proizvoda potrebnih industriji, te izvoz gotovih proizvoda, NR Kina je proteklih 40 godina silno ulagala u pomorske snage. US Naval Institute 3. studenog 2021. godine objavljuje da NR Kina ima 355 brodova i postala je najvećom svjetskom mornaricom.
U kolovozu ove godine S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru sažeto zaključuje: "Kina sada posjeduje najveću mornaricu na svijetu, koja se i dalje brzo širi. Posjeduje najveću svjetsku obalnu stražu, ribarsku flotu, trgovačku flotu i najveći je brodograditelj na svijetu." Damien Cave u The New York Timesu 12. lipnja piše da je Kina "u samo deset godina izgradila najveću flotu obalne straže na svijetu koja nije kao ijedna druga: militariziranija je, agresivnija u međunarodnim sporovima i manje se bavi uobičajenim misijama nadzora krijumčara ili potrage i spašavanja".
Sam J. Tangredi s US Naval Institute je u siječnju ove godine upozorio da "manja flota brodova vrhunske kvalitete nije put do pobjede. Strana s najviše brodova gotovo uvijek pobjeđuje". Poruka je to stratezima američke mornarice koji dijelom i dalje tvrde da su i dalje nadmoćni kineskoj pomorskoj snazi između ostalog zbog nosača zrakoplova. Ne treba ipak isključiti Tangredijev zaključak jer je istražio 28 pomorskih ratova, od grčko-perzijskih pa do posrednih tijekom Hladnog rata.
U samo tri slučaja je tehnologija nadmašila brojčanost. NR Kina ima samo dva nosača zrakoplova, treći je u izradi, ali prije nekoliko mjeseci je borbena skupina izvela vježbu u Pacifiku pokazujući sposobnost djelovanja na otvorenom moru.
Strategijski interes kineske mornarice na vojnom planu je moguća invazija Republike Kine na Tajvanu ili pomorska blokada otoka koji kopno smatra odmetnutim. Opremanje brodovima koji mogu prenositi vojnike i opremu za potrebe desanta i dalje je smjer proizvodnje pa neke procjene govore da je Beijing gotovo pa spreman za napad uz podršku raketnih sustava. Tajvanski je tjesnac širok 180 kilometara, brzi brodovi ga lako mogu preploviti dok američka borbena skupina s nosačem zrakoplova treba vremena da se rasporedi.
Kineska obalna straža u bilo kakvom kontekstu izbijanja sukoba ili krize na prostoru mora kojima Beijing gravitira ima važnu ulogu kontrole nad ostalim dijelovima akvatorija i zbog toga posjeduje brodove kakve nema niti jedna druga, snažno naoružane koji trebaju zastrašujuće djelovati i na ratne brodove manjih država. Obavještajni izvori navode da je kineska ribarska flota, kao i većina kineskog industrijskog pristupa, fuzija civilnog i vojnog: većina brodova ribari, ali ima i špijunske uloge, po potrebi i moguće diverzantske.