Ukrajina istražuje tvrdnje da je nepažnja njenih jedinica omogućila ruski upad na sjeveroistok zemlje. Prema navodima portala Ukrajinska pravda, koji se poziva na sudske dokumente, Državni ured za istrage provjerava kako su 125. brigada i njoj podređene postrojbe organizirale obranu u regiji Harkov, prenosi Newsweek.
Moskovske trupe pokrenule su novu ofenzivu 10. svibnja, zauzimajući naselja u potezu koji je bio ciljano osmišljen kako bi se razmjestile ukrajinske snage dok čekaju isporuku novog zapadnog oružja.
U sudskim dokumentima navodi se kako je preliminarna istraga utvrdila da 125. brigada, 415. odvojeni streljački bataljun, 23. mehanizirana brigada, 172. odvojena streljačka i druge postrojbe "nisu ispravno organizirale obranu položaja na granici Harkovske oblasti" zbog "bezbrižnog odnosa prema vojnoj službi".
Također piše da je ruska ofenziva dovela do gubitka položaja, vojne opreme i osoblja jedinica, dok su ukrajinske trupe napustile druge položaje. U kazneno djelo umiješano je 28 osoba, uključujući zapovjednika brigade, njegove zamjenike i dužnosnike, ali nije precizirano kakva ih kazna čeka u slučaju da budu proglašeni krivima.
Ukrajinski vojni zapovjednik Denys Yaroslavskyi rekao je ranije ovog mjeseca da je ruski proboj u Harkovu uzrokovan nedostatkom spremnosti ukrajinskih snaga.
- Nije bilo prve linije obrane. Rusi su samo ušetali, bez miniranih polja. To je bio čin nemara ili korupcije. Nije bio neuspjeh, bila je to izdaja - ispričao je Yaroslavskyi za BBC.
Ukrajinski dužnosnici rekli su za ugledni politički portal Politico da je američka zabrana korištenja zapadnog oružja na ciljevima u Rusiji pomogla u napredovanju moskovskih trupa.
Dužnosnici iz Kijeva navodno su lobirali za dopuštenje korištenja raketnih sustava dugog dometa, kao što su vojni taktički raketni sustavi ATACMS, koje je Ukrajina koristila za udare na ruske ciljeve na Krimu.
Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, također je pozvao na ukidanje ove zabrane, objašnjavajući kako je “došlo vrijeme da saveznici razmotre trebaju li ukinuti neka od ograničenja”, koja su na snazi zbog straha od eskalacije sukoba.
Anton Hofreiter, član njemačkog Bundestaga rekao je da bi ukidanje ograničenja bilo dopušteno prema međunarodnom pravu, koje "dopušta napadnutoj državi da napadne vojne ciljeve u zemlji agresora".