Njezin je portret jedna od najpoznatijih fotografija ikad snimljenih. Fotografija Šarbat Gule, afganistanske djevojčice prodornih zelenih očiju, pojavila se 1985. godine na naslovnici National Geographica i ušla u povijest. “Afganistanska djevojčica” proglašena je najljepšom naslovnicom u povijesti toga uglednoga časopisa, a fotografu Steveu McCurryju donijela je svjetsku slavu.
Sada je Šarbat Gula ponovno u središtu medijske pozornosti: nakon 35 godina izbjeglištva u Pakistanu deportirana je u Afganistan. Trenutno živi u jednoj kući u Kabulu koju je njoj i njezino četvero djece afganistanska vlada ustupila na privremeno korištenje.
Bijeg iz Afganistana
- Bilo je nama dugo vremena dobro tamo u Pakistanu, imali smo dobre susjede i živjeli smo među svojom paštunskom braćom. Ali, nisam očekivala da će pakistanska vlada na kraju sa mnom tako postupiti – rekla je u ekskluzivnom razgovoru za BBC Šarbat Gula (44), koja je potkraj prošle godine deportirana iz Pakistana. Prethodno je dva tjedna provela u zatvoru jer je bila osumnjičena za krivotvorenje osobne iskaznice. Tom prilikom završila je i u zatvorskoj bolnici zbog komplikacija s hepatitisom C.
No, cijeli je život Šarbat Gule ispunjen patnjama i tragedijama. Rođena je 1972. godine u u siromašnoj paštunskoj obitelji u provinciji Nangarhar na istoku Afganistana, blizu granice s Pakistanom. Kada su 1979. godine sovjetske snage napale Afganistan, Šarbat je, poput stotina tisuća Afganistanaca, bila prisiljena napustiti svoj dom.
- Bio je rat između Rusa i Afganistanaca. Bilo je mnogo destrukcije i morali smo otići – prisjetila se Šarbat Gula.
Kad je imala osam godina, ostala je bez majke koja je umrla od upale slijepog crijeva. Njezin je otac, pak, ubijen tijekom jednog zračnog napada. Zajedno s bakom, četiri sestre i bratom, pobjegla je u Pakistan gdje se skrasila u jednom izbjegličkom logoru na rubu Pešavara. Na tom je mjestu nekoliko godina kasnije upoznala fotografa Stevea McCurryja.
- Dok sam 1984. godine radio fotografsku priču o ratu u Afganistanu, u Pakistanu je živjelo između tri i četiri milijuna afganistanskih izbjeglica. Jednog sam dana u kampu blizu Pešavara začuo glasove iz jednog šatora. Shvatio sam da je riječ o školi za djevojčice pa sam od učiteljice zatražio odobrenje da napravim nekoliko fotografija njezinih učenica. U toj grupi bila je i Šarbat Gula. Imala je velike, izražajne i prodorne oči, a ono što me najviše privuklo bila je činjenica da je izgledala preplašeno i traumatizirano. Pet sam je minuta fotografirao, nakon čega je ona brzo otrčala natrag te se nastavila igrati sa svojim prijateljicama – prisjetio se u jednom intervjuu Steve McCurry, čije smo fotografije, uključujući i “Afganistansku djevojčicu”, imali prilike vidjeti na izložbi u Umjetničkom paviljonu 2012.
Potraga
Fotografija Šarbat Gule pojavila se na naslovnici National Geographica u lipnju 1985. i postala simbol izbjegličkih patnji. Steve McCurry postao je slavan, a Šarbat Gula, ne znajući da je postala ikona pop-kulture, potonula u zaborav. No, nakon pada talibanskog režima 2001. godine, Steve McCurry odlučio je potražiti afganistansku djevojčicu. Našao ju je 2002. godine u Pakistanu.
- Kada sam nakon nekoliko mjeseci potrage postao frustriran neuspjehom i namjeravao odustati, upoznao sam čovjeka koji je tvrdio da je djevojka živjela u njegovu susjedstvu prije 10 godina. Nakon nekoliko dana taj mi je čovjek doveo brata djevojke čije su oči bile iste boje kao i Šarbat Gule. Kad je došla njegova sestra, odmah mi je bilo jasno da je ispred mene Šarbat Gula. Oči su joj ostale iste, imala je identičan ožiljak na nosu, kao i crte lica. Iako je prošlo 16 godina otkad sam je sreo, još uvijek sam vidio snagu u njezinu izrazu. Oči su, doduše, izgubile mladenačku vatrenost i snagu, no mislim da je još uvijek bila lijepa, unatoč teškim životnim teškoćama s kojima se suočavala – prisjetio se McCurry koji je zatim snimio dokumentarni film o svojoj “Afganistanskoj djevojčici”.
U razgovoru za BBC Šarbat Gula prisjetila se trenutka kad je spoznala da je upravo ona lik na slavnoj fotogorafiji National Geographica.
- Kada mi je brat pokazao sliku, prepoznala sam se i rekla mu: ‘Da, to je moja fotografija’. Bila sam jako iznenađena jer od djetinjstva nisam voljela medije niti fotografiranje. Bila sam zabrinuta zbog publiciteta oko moje fotografije. No, kada sam spoznala da bi to moglo pomoći mnogim ljudima i izbjeglicama, bila sam sretna – priznala je Šarbat Gula te ispričala o svom teškom životu.
Kao 13-godišnja djevojčica udala se za Rahmata Gula s kojim je dobila petero djece. No, njezin je suprug bio zaražen hepatitisom C od čijih je posljedica umro prije pet godina. Njihova najstarija kći umrla je, također od hepatitisa, prije tri godine ostavivši iza sebe tromjesečnu kćer. No, to nije bio kraj patnji za Šarbat Gulu.
Deportacija
Krajem listopada prošle godine uhićena je u Pešavaru zbog krivotvorenja osobnih dokumenata te strpana u zatvor. Njezin je slučaj ponovno skrenuo pozornost na afganistanske izbjeglice u Pakistanu. Procjenjuje se da u toj zemlji živi gotovo 2,5 milijuna Afganistanaca, od kojim barem milijun ilegalno.
- Bio je to najteži i najgori incident u mome životu – povjerila je BBC-u. Iako su nakon njezina hapšenja mediji na Zapadu predviđali da bi Šarbat Gula mogla biti osuđena na 14 godina zatvora, to se ipak nije dogodilo. Afganistanski veleposlanik u Pakistanu založio se kod pakistanskog premijera Navaza Šarifa pa je, umjesto višegodišnje robije, Šarbat Gula deportirana u Kabul.
- Nadam se da će vlada ispuniti svoja obećanja i pomoći mi da kupim kuću u Kabulu. Željela bih utemeljiti humanitarnu ustanovu ili bolnicu koja bi pomagala svima siromašnima, siročadi i udovicama – rekla je naposljetku Šarbat Gula.