REPORT G. DRLJAČE

Poučak iz Izraela: Učinkovitost Pfizera poprilično pala u zaštiti od zaraze, ali smrti ne rastu

Izraelskih podaci ukazuju kako bi se Hrvatska trebala fokusirati samo na cijepljenje što većeg udjela starijih od 60, u čemu smo loši
cijepljenje na Velesajmu
 Zeljko Hajdinjak/CROPIX

U Hrvatskoj se zahuktavaju pritisci na one koji se još nisu cijepili uz ideju potpunog zaustavljanja zaraze, pri čemu se pomalo zaboravlja kako mRNA cjepiva, koja su se dosad pokazala najboljima, niti prema kliničkim istraživanjima ne štite nužno od zaraze, nego od hospitalizacije i smrti.

K tome, najnoviji podaci iz Izraela govore kako je učinkovitost Pfizerova cjepiva po pitanju zaustavljanja širenja zaraze drastično niža kad je u pitanju delta (indijski) soj virusa, nego što je bilo kod starijih sojeva. Udio onih koji su se cijepili između 6. lipnja i ranog srpnja, a koje je cjepivo zaštitilo od razvoja bilo kakve bolesti, pao je s 94 na 64 posto, govore podaci izraelskog Ministarstva zdravstva.

Srećom, Pfizerovo cjepivo i dalje je vrlo učinkovito kad je u pitanju zaštita od hospitalizacije. Prvotno je Pfizerovo cjepivo u Izraelu po pitanju sprečavanja teških ishoda bilo učinkovito čak 98 posto, a sad je zabilježen pad učinkovitosti na 93 posto, što je i dalje jako dobar rezultat za bilo koje cjepivo. Drugim riječima, niti najbolje poznato cjepivo neće samo zaustaviti širenje zaraze, ali može spriječiti smrti. Ako se vodimo zdravom logikom, onda treba inzistirati na povećanju udjela cijepljenih među starijim dijelovima populacije i kod osoba s komorbiditetima jer će se samo tako zaštititi od hospitalizacije i smrti.

Hrvatski problem nije u tome što se neće cijepiti konobari ili taksisti, nego u tome što imamo vrlo niski udio cijepljenih u najosjetljivijim starosnim skupinama. Imamo samo 54 posto cijepljenih barem jednom dozom (!) među starijima od 80 godina, a radi se o najosjetljivijoj dobnoj skupini. Među starima od 70 do 79 barem jednu dozu cjepiva primilo je samo 69 posto građana, što treba značajno podignuti (barem iznad 80 posto), a među starima od 60 do 79 godina cijepljenih jednom dozom je oko 61 posto, što je jako malo u odnosu na druge zemlje. Zadnja relativno osjetljiva dobna skupina oni su stari od 50 do 59 godina, a kod njih je procijepljenost jednom dozom tek 47 posto.

Ispod je grafikon koji pokazuje vrlo niski broj cijepljenih po starijim dobnim skupinama. Potpuno je nejasno zašto se u javnoj kampanji ne govori onima koji su jako rizični da se trebaju cijepiti, nego se iracionalno napada one koji nisu životno ugroženi te se tako pojačava osjećaj podjela u društvu.

image
cijepljeni po starijim dobnim skupinama

Čini se kako bi Vlada trebala staviti puni fokus u kampanji za cijepljenje na populaciju stariju od 50 godina starosti, jer se u njoj dešavaju praktično sve smrti. Pogotovo bi to trebalo učiniti ako razmišljaju o potencijalnom širenju delta varijante virusa. Kod starih od 50 do 59 godina dosad je drugu dozu primilo oko 35 posto građana, iz čega proizlazi kako nam je kod svih starijih od 50 godina zaštićeno manje od pola populacije te je rizik od hospitalizacije i smrti vrlo značajan. No kad bi cijepili barem 80 posto starijih od 60 ili 65 godina, mogli bi relativno mirno čekati čak i hipotetičko strelovito širenje delta varijante, umjesto da 30-40 posto nacije proglašavaju opasnim antivakserima. Pretežito se ipak radi o ljudima koji se boje nuspojava, na što imaju građansko pravo.

Treba podsjetiti kako je cijepljenje dobrovoljno jer nisu poznati mogući dugoročni nepoželjni učinci, a tek se skupljaju podaci o svim kratkoročnim posljedicama cijepljenja. Kod starijih od 60 godina apsolutno je jasno kako je ne cijepiti se protiv covida prevelik rizik, dok su moguće dugoročne posljedice sekundarno pitanje.

Zašto bilo kako ucjenjivati radnu populaciju s ukidanjem bilo kakvih prava ako se ne cijepe, ako nismo cijepili 50 posto svih starijih od 60 godina?

Dodajmo kako su još ranije izašli podaci iz Izraela prema kojima cjepiva ne mogu spriječiti širenje zaraze kao prirodno stečeni imunitet. Naime, novi izraelski podaci govore kako je čak 55 posto novih slučajeva među cijepljenima. Ako je više od polovine novih zaraženih među cijepljenjima, bilo kakva penalizacija mladih ako se ne cijepe nema smisla.

Izrael je jako važan primjer jer su među zemljama koje su jako brzo cijepili veći dio populacije. To što zemlja s 9,3 milijuna stanovnika ima trenutačno samo 35 ozbiljnih slučajeva COVID-19 bolesti, veliki je uspjeh cijepljenja, ali ne i pokazatelj da cjepiva zaustavljaju širenje delta soja.

Ispod je grafikon koji pokazuje cijepljenje po starijim dobnim skupinama. Hrvatska stoji jako loše.

image
tablica cijepljenja po državama
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 01:11