Tajvanska predsjednica ukrcala se u utorak na ratni brod kako bi promatrala najveće vojne vježbe u povijesti te zemlje, usred upozorenja da bi Kina mogla krenuti u invaziju na Tajvan u sljedećih godinu i pol.
Tsai Ing-wen, odjevena u maskirnu uniformu, prisustvovala je vojnoj simulaciji koja je za cilj imala potisnuti kinesku invaziju prema otoku kojeg naseljava čak 24 milijuna ljudi.
"Dobar posao, nastavimo zajedno čuvati našu domovinu!", poručila je s palube američkog raketnog razarača klase Kidd koji je, jednom otpisan u američkoj mornarici, darovan Tajvanu. Dvadeset ratnih brodova, uključujući fregate i razarače, ispalili su granate kako bi, u simulaciji, presreli potencijalnu invaziju kraj sjeveroistočne obale Tajvana, dok su flote borbenih lovaca F-16 i domaćih borbenih aviona Ching-kuo paralelno pokretale zračne napade.
Vježbe su sveobuhvatne. Uključuju odbijanje invazijskih kineskih snaga u velikoj luci, u blizini glavnog grada Taipeija, borbene vježbe rezervista u urbanim sredinama te vježbu prebacivanja mlažnjaka preko čitavog Tajvana do bunkera iskopanih na obroncima planina čiji je jedini cilj da izdrže prvi val raketnih napada.
Sve ovo dolazi usred opravdanih strahova Bijele kuće da bi Peking mogao napasti otočnu državu ranije nego što se mislilo. New York Times je u utorak pisao o tome da su vošingtonski dužnosnici sve zabrinutiji oko lekcija koje Peking izvlači iz ruske invazije na Ukrajinu. Kina bi mogla ubrzati svoju strategiju zauzimanja Tajvana u roku od 18 mjeseci, prvo pomorskom blokadom otoka, a onda i vojnom invazijom na Tajvan.
"Jedna škola mišljenja je da bi lekcija naučena iz ruske invazije mogla biti - kreni rano i preduhitri očekivanja!", poručio je Chris Coons, senator iz Delawarea za kojeg se zna da je blizak američkom predsjedniku Joeu Bidenu.
Vremenski okvir invazije smanjio se sa šest godina na 18 mjeseci
SAD i Kina sudaraju se na više potencijalnih žarišnih točaka u indo-pacifičkoj regiji, uključujući Tajvan kojeg Komunistička partija svojata iako nikada nije tamo vladala.
Rijetku demonstraciju sile izvela je krajem prošlog mjeseca i američka avijacija, iznad područja u Istočnom kineskom moru oko kojeg se spore Japan i Kina, natjeravši u lančanoj reakciji i Peking da podigne svoje lovce.
U različitim izvješćima koji se pozivaju na vladine izvore stoji da su se američki ratni zrakoplovi približili kineskom kopnu kako bi testirali potencijalni odgovor Kine.
Podsjećamo, u ponedjeljak je i kinesko ministarstvo vanjskih poslova navelo da će Peking "odlučno odgovoriti" protumjerama ako Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma Kongresa, na službenim putovanjima u kolovozu, navrati i u tajvanski Taipei.
Pelosi još uvijek nije javno potvrdila posjet.
Prošli je tjedan Bill Burns, direktor CIA-e, pokušao ublažiti nagađanja da bi Xi Jinping, kineski predsjednik, mogao zauzeti Tajvan nakon ključnog sastanka Komunističke partije kasnije ove godine, a na kojem bi trebao biti potvrđen i njegov treći mandat na čelu partije.
Ipak je i dodao: "No, što više odmiče ovo desetljeća, rizici kineske invazije postaju sve veći".
Prijašnja američka predviđanja, uključujući i ono admirala Philipa Davidsona, bivšeg šefa indo-pacifičkog zapovjedništva, većinski su se usredotočila na vremenski okvir od pet do šest godina.
I Taipei i Washington, najveći tajvanski proliferator oružja, također izvlače pouke iz ukrajinskog rata, primarno kako bi izoštrili fokus na izgradnji "asimetrične" ratne sposobnosti. Tu se primarno misli na opskrbu i obuku malim, mobilnim oružjem koje može preživjeti i koje bi moglo nanijeti maksimalnu štetu invazijskoj sili.
Valja dodati i da je jedan od glavnih ciljeva ovih vojni vježbi i pripremiti civilno stanovništvo na invaziju za koju nije sporno hoće li uopće stići nego kada.
