- U Moldaviji se danas održavaju najvažniji izbori od neovisnosti
- Izbori će se pratiti u svim europskim prijestolnicama
- Zemlja odlučuje između proeuropskog puta i Rusije
- Moskva čini sve ne bi li Moldaviju vratila pod svoju sferu utjecaja
U vodstvu pro-europska stranka PAS
Nakon 55 posto prebrojanih glasova, u vodstvu je pro-europska stranka PAS (Stranka akcije i solidarnosti).
Prema Središnjem izbornom povjerenstvu, do zatvaranja birališta u 18 sati glasalo je 51,9 posto birača, dok dijaspora može glasati do 21 sat po lokalnom vremenu. Kako javlja POLITICO, s više od polovice prebrojanih glasova, PAS čvrsto vodi s više od 40 posto glasova u usporedbi s oko 30 posto za proruski Patriotski izborni blok (BEP). Dužnosnici upozoravaju da preliminarni brojevi glasova ne predstavljaju konačni rezultat, a glasački listići iz uglavnom proEU dijaspore općenito se broje pred kraj procesa.
Policija pojačala kontrole u Kišinjevu tijekom ključnih izbora
Na ulicama glavnog grada Moldavije pojačane su policijske patrole kako bi ključni izbori prošli bez problema.
Moldavija: Više od polovine birača izišlo na izbore
Više od polovice moldavskih birača glasalo je u nedjelju kako bi izabrali svoje predstavnike, na odlučujućim izborima za budućnost svoje zemlje, birajući između nastavka približavanja Europskoj uniji ili povratka Rusiji.
Prema izbornom povjerenstvu, izlaznost je iznosila 51,9 posto na kraju glasovanja u 18:00 sati po GMT-u, u usporedbi s 52,3 posto u 2021. Međutim, to bi se još uvijek moglo promijeniti jer dijaspora može glasati do 21:00 sat po lokalnom vremenu.
Prvi rezultati ne očekuju se prije 22:00 sata po GMT-u, navodi France Presse.
Parlamentarni izbori ove nedjelje smatraju se prekretnicom za Moldaviju. U ovim vrlo napetim izborima s neizvjesnim ishodom svaka strana optuživala je drugu za manipulaciju i pokušaj zastrašivanja u bivšoj sovjetskoj republici i kandidatkinji za članstvo u EU, koja ima oko 2,4 milijuna stanovnika i više od milijun iseljenika.
Većina anketa provedenih prije izbora pokazala je da pobjeđuje proeuropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), na vlasti od 2021. No stranka proeuropske predsjednice Maie Sandu, koja od 2021. ima većinu u parlamentu, izgubila je tlo pod nogama, uglavnom zbog ekonomskih poteškoća zemlje, jedne od najsiromašnijih u Europi.
Ankete pokazuju da bi PAS mogao izgubiti većinu jer oporbene stranke pridobivaju birače zabrinute zbog visokih troškova života, rastućeg siromaštva i sporog gospodarstva.
Analitičari procjenjuju da bi vladanje u koaliciji moglo zakomplicirati napore PAS-a da Moldaviju uvede u EU do 2030. godine.
Godine 2021. PAS je dobio 52,8 posto glasova dok je oporbeni Blok socijalista i komunista Igora Dodona dobio 27,2 posto.
Zemlja na raskrižju
Iako je Moldova jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, nedjeljni parlamentarni izbori izazvali su ogroman interes na kontinentu. Jer, odlučuju hoće li ta država ostati saveznik Europske unije ili postaje satelit Putinove Rusije. Prema anketama, šanse su pola-pola.
Dvadesetak stranaka i nezavisnih kandidata treba popuniti 101 mjesto u parlamentu. Izborna komisija isključila je dvije proruske stranke iz utrke zbog nepravilnosti u financiranju, a u četvrtak je i Europska unija optužila Moskvu za "duboko miješanje". Rusija je negirala te optužbe i tvrdi da moldavske vlasti šire antirusku retoriku. Moldavska policija je od 1. kolovoza provela više od 600 pretraga povezanih s pokušajima izborne korupcije ili destabilizacije, uzvratio je premijer Dorin Recean.
Ne iznenađuje da je u takvim okolnostima prozapadno orijentirana predsjednica Maia Sandu proglasila ove izbore najvažnijima od neovisnosti zemlje 1991. i upozorila na mogući poraz demokracije. "Tada će nas Rusija destabilizirati i istrgnuti iz Europe", rekla je predsjednica Sandu. Ali da je Moldova podijeljena na proeuropsku i prorusku stranu, vidjelo se prošle godine kada je ona tijesno pobijedila na izborima za svoj drugi mandat. Istodobni referendum o EU-u rezultirao je minimalnom većinom od nekoliko tisuća glasova u korist europske perspektive Moldove.
Kada su na sastanku Europskog vijeća 23. lipnja 2022. čelnici i čelnice EU-a Moldovi dodijelili status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, Vladimir Putin je poslao poruku kako je spreman zaratiti i u Moldovi, ako ta zemlja ne prestane gledati prema Zapadu. Izgledalo je da bi Rusija uskoro mogla izvršiti invaziju i na tu zemlju. Naime, zauzimanjem tog vojno gotovo potpuno nezaštićenog teritorija, Ukrajina bi bila primorana voditi rat na dvije fronte, a Rusija bi stajala na jugoistočnoj granici NATO-a i Europske unije. Zbog toga europski političari posvećuju Republici Moldaviji više pažnje nego ikada ranije, a neke države, poput Njemačke, šalju i vojnu pomoć. Na Dan neovisnosti ovoga 27. kolovoza u službenom posjetu bili su njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i poljski premijer Donald Tusk, kao dokaz da EU neće napustiti Moldovu.
Međutim, pred izbore je skoro polovica birača bila neodlučna oko toga za koga će glasati. Liberalno-konzervativna, proeuropska stranka koja se bori protiv korupcije i za građanska prava PAS mogla bi izgubiti apsolutnu većinu koju je osvojila 2021., iako će vjerojatno ostati najjača stranka.
Na suprotnoj strani je bivši moldavski predsjednik Igor Dodon, odani sljedbenik ruskog diktatora Vladimira Putina. Dodon je čelnik Moldavske partije socijalista (PSRM) i vođa izbornog saveza Blok patriota. Logo saveza prikazuje bijelo-crvenu zvijezdu u kojoj je srce, a unutar njega je "ugrađen" i sovjetski simbol srpa i čekića. Dodon sebe opisuje kao desničara, posvećenog "tradicionalnim vrijednostima" i voli završavati svoje videozapise kršćanskim pravoslavnim pozdravom "Pomozi Bog!". Tu je i "Alternativni izborni blok" gradonačelnika Kišinjeva Iona Cebana, također orijentiran na Rusiju. Stoga mediji i analitičari navode značaj "Naše stranke" (PN) poslovnog čovjeka Renata Usatiija, koji je nekoć stekao bogatstvo u Rusiji – političkog avanturista i populista kojeg je teško programsko-politički definirati – koji ima šanse ući u novi saziv parlamenta. On bi mogao postati odlučujući faktor nakon izbora i odrediti hoće li Moldova zadržati proeuropsku vladu ili ipak dobiti prorusku.
Najveći dio današnjeg teritorija Moldove, prostor između rijeka Dnjestar i Prut, povijesno je pripadao Kneževini Moldaviji, čiji se zapadni dio danas nalazi u Rumunjskoj. Rusija je 1812. anektirala ovo područje, a do 1917. bilo je dio Ruskog Carstva. Krajem 1917. proglašena je neovisna moldavska republika, a godinu dana kasnije izjasnila se za pripajanje Rumunjskoj. Staljin je, nakon sklapanja pakta s Hitlerom, 1940. godine ponovo anektirao Besarabiju i od nje, zajedno s dijelovima već postojeće moldavske autonomne sovjetske republike na istočnoj obali Dnjestra, stvorio posebnu sovjetsku republiku. Ona je 27. kolovoza 1991., nekoliko dana nakon moskovskog puča, proglasila neovisnost.
Moldavci čine oko tri četvrtine od približno 2,9 milijuna stanovnika. Govore dijalektom, koji gramatički i leksički gotovo ne odstupa od standardnog rumunjskog, osim što sadrži nekoliko regionalizama. Najveće nacionalne manjine su Ukrajinci, zatim slijede Gagauzi, Rusi i Bugari.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....