Iako je dio zahtjeva odbacio, klimatski aktivisti zadovoljno trljaju ruke: Europski sud za ljudska prava, međunarodni sud sastavljen od sudaca iz 46 zemalja članica Vijeća Europe, zaštitu građana od klimatskih promjena proglasio je ljudskim pravom.
Sud je odluku obrazložio pravom svakog ljudskog bića na zaštitu od klimatskih katastrofa koja je, navodi se u presudi, utemeljena u pravu čovjeka na život, privatnost i obitelj. Presuda znači da će 46 vlada zemalja s gotovo 700 milijuna ljudi na Starom kontinentu morati računati s tužbama građana zbog propusta ili u slučaju nedjelovanja u vezi s globalnim zatopljenjem na zemlji.
Sud sa sjedištem u Strasbourgu povijesnu je odluku donio prihvaćajući tužbu koju je nekolicina žena podigla protiv Švicarske jer ih nije zaštitila od "klimatskih opasnosti". "Presuda je recept za uspješno tuženje vlastite vlade za propuste u zaštiti od klimatskih promjena", komentirala je Ruth Delbaere, pravna stručnjakinja iz američke neprofitne organizacije Avaaz, prenosi portal Politico.
Sud je presudio u korist tužiteljica Švicarske, ali je istovremeno odbacio tužbu portugalskih aktivista koji su pokušali odjednom tužiti više od 30 zemalja zbog pasivnosti u pitanju klimatskih promjena te još jednu tužbu istog predznaka.
Pravni stručnjaci tvrde da su predmeti odbačeni na temelju tehničkih propusta. Portugalskim je aktivistima rečeno da prvo pokušaju u Portugalu, a onda se vrate u Strasbourg, navodi Politico. "Sud im je praktički rekao da dođu ponovo", poručio je Alberto Alemanno, stručnjak za europsko pravo. Velika stvar vezana za presudu je to što se borba protiv klimatskih promjena na sudovima preselila s nacionalnih sudova na transeuropsku sudsku platformu. Sud za ljudska prava međunarodni je sud, pravosudna ruka Vijeća Europe, koje obuhvaća države europskog kontinenta.
Prethodni slični slučajevi bili su uspješni na razinama pojedinih država. Tako je recimo 2019. godine nizozemski vrhovni sud donio presudu zbog koje je Nizozemska morala srezati emisije stakleničkih plinova za 25 posto. Francuski sud 2021. godine proglasio je vladu odgovornom za štetu za okoliš nastalu jer vlada nije ispoštovala ciljeve za smanjenje štetnih emisija. Iste godine njemački je Ustavni sud proglasio zakon o klimi djelomično neustavnim jer na buduće generacije stavlja prevelik teret za rezanje emisija.
Važan slučaj dobili su i američki aktivisti koji su prošle godine na lokalnoj razini tužili državne agencije da njihovo kontinuirano korištenje fosilnih goriva krši pravo na "čist i zdrav okoliš".
Pravni stručnjaci naglašavaju da je najnovija presuda suda u Strasbourgu važna jer definira tko ima pravo podići tužbu u vezi s klimom, koje argumente može koristiti i koga može tužiti. Očekuje se da će presuda biti velik poticaj za nove takve tužbe ne samo u Europi nego i globalno. U presudi se navodi koje korake vlade moraju poduzeti kako bi se uskladile s novim obavezama koje pred njih stavlja odluka o "ljudskom pravu na zaštitu od klimatskih promjena". Među njima su neke konkretne stvari poput rokova za postizanje klimatske neutralnosti, smjernica kako to postići i dokaza da država radi svoj posao.
Inače, jedan od strateških ciljeva Europske unije je zelena tranzicija. Presuda je, dakako, u skladu s temeljnim europskim dokumentima i vrijednostima među kojima su pravo na čist okoliš te zaštita zdravlja i kvalitete života građana.
Europski sud za ljudska prava tumači Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, što je međunarodni ugovor o zaštiti ljudskih prava i sloboda u Europi koji se smatra najstarijim i najučinkovitijim sustavom za zaštitu ljudskih prava u svijetu.