Dva dana prije američkih izbora, na sredini predsjedničkog mandata, nijedan medij Narodne Republike Kine na engleskom nema ni osvrta na taj događaj. Potvrda je to politike koju Partija zagovara, nemiješanja u unutarnje poslove druge države. U Beijingu/Pekingu ne bi opet republikance, nikako Donalda Trumpa, za dvije godine, ali ni Joe Biden nije im mio, posebno otkad je uveo zabranu izvoza osjetljive tehnologije. Sušta suprotnost u Moskvi, gdje, vjerojatno, plaćaju mise za pobjedu Republikanske stranke u nadi da će usporiti pomoć Ukrajini te za povratak Trumpa, s kojim bi predsjednik Vladimir Putin onda definirao geopolitičku sliku Europe.
Politico, pak, piše da se Bruxelles uopće ne bavi zbivanjima s druge strane Atlantika te da ih čak, kako se njima čini, pretjerano ne zabrinjava ni očekivana pobjeda republikanaca i kontrola Zastupničkog doma Kongresa.
Stanje demokracije
A to je izgledan scenarij ne samo zbog uobičajene prakse američkog biračkog tijela da na sredini mandata glasa za opoziciju - u posljednja tri desetljeća to se nije dogodilo samo 2002., godinu dana nakon terorističkog napada koji je izvela al-Qa‘ida na New York i Washington. Razlog je isti zbog kojeg su izbore gubili Jimmy Carter i George H. W. Bush (otac) - inflacija i ekonomska kriza. Pred tim temama pada i zabrinutost za stanje američke demokracije, zakon kojim će se omogućiti pobačaj ili tema poreza bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Strah od praznog novčanika uvijek je jači od ideologije.
Veći dio centra i lijevog pola zabrinut je za ishod izbora. Timothy Snyder, poznati povjesničar, na svojoj mrežnoj stranici podsjeća da već dulje vrijeme upozorava na pogibeljan položaj američke republike, dodatno pogoršan nakon što je "laž koju je Trump pričao o izbornom porazu postala dio američkog sustava". The New York Times u uredničkom komentaru, pozivu biračkom tijelu naslovljenom "Što je sve na kocki na ovim izborima", upozorava da će ovaj saziv Kongresa za dvije godine brojati glasove elektora. U siječnju 2021. godine taj je trenutak iskoristio Trump da povede rulju u napad na Kongres. Problem je, upozoravaju, i dublji jer se bira niz dužnosnika u saveznim državama zaduženih za provedbu izbora i ovjeravanje rezultata.
The Washington Post napominje da gotovo 300 kandidatkinja i kandidata, koji se natječu u 48 od 50 saveznih država, gorljivo brane tezu o izbornoj prijevari prije dvije godine.
S druge strane, Fox News se uopće ne bavi tim temama, nego donosi priče birača koji su glasali za demokrate, a sada se okreću republikancima, nalaze veze Bidenove administracije s radikalnom ljevicom i tvrde da bi Republikanska stranka mogla osvojiti i Senat. Ovo potonje nije isključeno jer na taj trend upućuju posljednje ankete.
U slučaju da se izbori razviju u tom smjeru, nema straha od mogućih sukoba jer su oružje za potvrdu izborne pobjede pripremili samo radikalni republikanci.
Demokratska je stranka svjesna da loše stoji u anketama. Demokratima je možda sada jasno da su pogrešno odabrali izborne teme, ideološka pitanja primarno (republikanci su se držali priručnika - zločini i imigracija, čemu su dodali inflaciju) da bi u završnici kampanje, potvrdile su ankete, i tema pobačaja postala potpuno nevažna (The Washington Post naglašava da će važno biti gledati hoće li ikojem republikanskom kandidatu naškoditi odnos prema pobačaju).
Nade sada Demokratska stranka polaže u veliku izlaznost koju najavljuje prijevremeno glasanje.
Smjer cijele zemlje
Jedinstveni je zaključak da su ovo jedni od najvažnijih izbora na sredini mandata koji bi mogli donijeti odgovore na niz pitanja koja će definirati budući smjer najveće svjetske ekonomske i vojne sile.
Primjerice, o izbornom uspjehu kandidata koje je osobno podržao Trump, u velikoj će mjeri ovisiti njegovi izgledi da dobije stranačku nominaciju za predsjedničke izbore.
Zato ju i ne najavljuje prije izbora, čekat će rezultate. A Ron DeSantis, njegov trenutno najveći konkurent, čeka u niskom startu. Fox News prenosi riječi Kena Griffina, bogataša i velikog donatora Republikanske stranke, koji poziva stranku da se okrene od Trumpa prema DeSantisu.
Tijekom kampanje u pojedinim saveznim državama Demokratska je stranka otvoreno podržavala radikalne republikanske kandidate, poznate kao MAGA (Make America Great Again, Učinimo Ameriku opet velikom) i na to potrošila desetke milijuna dolara.
Pritisak na Bidena
Uvjerena da će lakše poraziti radikale od umjerenih. S velikom će se pozornošću analizirati je li ta taktika ostvarila očekivani učinak.
Konačno, nakon ovih izbora Biden mora odlučiti hoće li se kandidirati na predsjedničkim izborima za dvije godine. Ako demokrati dožive poraz, ne čak i težak, tada bi stranka mogla pokrenuti pritisak prema predsjedniku da se ne kandidira. To, pak, otvara najteže pitanje za njih: koga izabrati? Unutarstranačka kampanja u kojoj nema predsjednika mogla bi negativno utjecati na izborni uspjeh kandidatkinje ili kandidata.
Toliko toga ovisi o ovim izborima.