Kineski lučki grad Tianjin ovih dana ugošćuje čelnike članica, promatrača i partnera Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u onome što glasila Komunističke partije nazivaju "povijesnim" summitom u 24 godine postojanja dotičnog bloka.
S posebnom je pažnjom i najvišim počastima primljen ruski predsjednik Vladimir Putin, da bi se svijetu poslala jasna i nedvosmislena poruka da, svim sankcijama unatoč, Moskva ipak nije izolirana na globalnoj pozornici.
Režimski TASS u svom izvještaju nije propustio naglasiti da je Putinu na aerodromu bio prostrt crveni tepih te da su ruskog predsjednika u Tianjinu dočekali najviši kineski dužnosnici.
Očekivano, sličan kut gledišta imala je i kineska državna televizija CCTV.
CNN javlja da su organizatori najave manifestacije preveli na engleski, ruski i kineski te da su plakate najava postavili duž autocesta koje vode u grad.
Tianjin nije slučajno izabran za domaćina summita. Naime, osim što je bio ključni grad koji je imperijalistički Japan okupirao tijekom Drugog svjetskog rata, u 19. stoljeću su ga oformili, silom, europski kolonizatori koji su Japanu plaćali koncesiju za korištenje njegova zemljišta.
Štoviše, osim što je ideja bila "kolektivnom Zapadu" dati do znanja da sinergija partnerstva Rusije i Kine nikada nije bila snažnija nego sada, Peking je želio dati do znanja i da aktivno rade na novom globalnom poretku u kojem oni, uz rastuću podršku zemalja "globalnog Juga", vode glavnu riječ.
Upravo je u tom duhu, naime, i osmišljena ovotjedna manifestacija u Kini jer će osim ekonomske suradnje bloka koji pokriva 42 posto svjetske populacije i gotovo četvrtinu globalnog BDP-a, domaćini vojnom paradom povodom proslave 80. godišnjice japanske kapitulacije u Drugom svjetskom ratu demonstrirati i svoj rastući i sofisticirani vojno-obrambeni forte.
Na umu treba imati činjenicu da je Peking protekle godine iznio jednu od najopsežnijih reformi vojske u novijoj povijesti, a poseban je naglasak bio stavljen na tehnologiju, umjetnu inteligenciju te modernizaciju ratovanja.
U tom su duhu oformljene nove jedinice - snage za informacijsku potporu, zračno-svemirske snage te kibernetičke snage - koje su pod izravnom čizmom Centralne vojne komisije. Izdvajanja za obranu u 2024. povećana su za vrtoglavih 7,2 posto (članice NATO-a su uz mnogo negodovanja jedva dogovorile pet posto) BDP-a, što odgovara prosječnoj godišnjoj vrijednosti od 1,78 bilijuna yuana (tj. oko 231 milijarde eura).
Osim tzv. operativnog unaprjeđenja PLA-a, Xi je proveo i veliku antikorupcijsku čistku koja je rezultirala smjenom ključnih generala i ministara, poput (bivšeg) ministra obrane Li Shangfua te (bivšeg) ministra vanjskih poslova Qin Ganga.
Osim Putina, među uvaženim su se gostima našli i indijski premijer Narendra Modi, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, predsjednik Irana Masoud Pezeškian te čelnici zemalja Srednje Azije. Očekuje se dolazak i glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa.
Europi je posebno zanimljiva informacija da su se u Kinu zaputili srpski predsjednik Aleksandar Vučić te slovački premijer Robert Fico.
Za razliku od Fica, koji na takve kontroverzne summite posljednjih mjeseci odlazi iz puke provokacije europskog establišmenta, Vučić tvrdi da u Kinu odlazi s ciljem dogovaranja energetskih i infrastrukturnih projekata. Indikativna će biti i prisutnost čelnika Sjeverne Koreje Kim Jong-una, koji iz ideoloških razloga i međunarodne izolacije svoje zemlje nema običaj sudjelovati na multirateralama.
Kada se sve zbroji i oduzme, kineski režim je uzvanicima, diplomatskim finesama i PR taktikama ovih dana svijetu želio poslati tri poruke; prvo, da izazivače poretka u kojem je Zapad desetljećima vodio glavnu riječ krasi čvrsto jedinstvo, zato što je okosnica njihova odnosa međusobno povjerenje i dijalog, nasuprot jednostranoj i agresivnoj dominaciji kojom se Zapad ophodio prema "manjima" i "slabijima" od sebe.
Drugo, prisutnost Putina i Kim Jong-una simbolizira duboku političku i vojnu koheziju Kine, Rusije i Sjeverne Koreje; obrambenog bloka koji se zajedničkim snagama bezrezervno suprotstavlja dominaciji NATO-a. Konačno, Xi Jinping ovom višednevnom manifestacijom svijetu želi (snažnu) Kinu prikazati kao vodećeg stabilizatora u fragmentiranom i turbulentnom svijetu.
Predvidljivog i stabilnog partnera nasuprot, primjerice, Donaldu Trumpu, čija je je oštra i nekonzistentna trgovinska politika "globalnom Jugu" drakonskim carinama zadala ozbiljne ekonomske udarce.
I time, zapravo, dolazimo do možda i najveće ironije u cijeloj priči.
Donald Trump, koji je upravo Kinu na početku svog drugog mandata definirao kao glavnu prijetnju globalnoj dominaciji America First, svojim je nepromišljenim potezima nehotice ojačao kinesku poziciju; kako u svijetu tako i na Pacifiku.
Politika nove američke administracije otuđila je tradicionalna strateška savezništva o kojima je globalna dominacija SAD-a ovisila, što je stvorilo vakuum koji je Kina spremno počela popunjavati.
Činjenica da je jedan od ključnih uzvanika Xi Jinpinga ovih dana upravo Narendra Modi, premijer najmnogoljudnije zemlje na svijetu i s kojom SAD godišnje razmijeni trgovinska dobra vrijednosti veće od sto milijardi dolara, možda i najbolje ocrtava nedostatak takta na političkom stolu Donalda Trumpa.
Svjesna delikatnosti situacije, Europa promišljeno i kalkulirano komentira summit u Kini. Poruku su primili - susret interpretiraju kao platformu za izazivanje aktualnog međunarodnog poretka u kojem su oni imali suodlučujuću ulogu, uz vodeći SAD, no dužnosnici zapadnih zemalja na van više komentiraju simboliku događaja nego same rezultate i poantu cijele priče.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....