>>> NOVO 17:50 Sonda Philae po slijetanju je 'potonula' 4 centimetra u površinu kometa. No, prilikom procedure slijetanja otkazali su harpuni koji su sondu trebali dodatno učvrstiti na površini. Znanstvenici upravo odlučuju hoće li ponovno pokušati lansirati sidrene harpune.
Niti potisnik, koji je trebao dodatno 'pogurati' sondu u površinu kometa, nije se aktivirao. Komet ima vrlo nisku gravitaciju pa u ESA-i moraju biti posebno oprezni ne žele li da Philae ponovno ne odleti nazad u svemir.
--------------------------
17:20 Sonda Philea sletjela je na površinu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko u 17:05 po našem vremenu. U kontrolnoj sobi Europske svemirske agencije, u njemačkom Darmstadtu, prolomio se aplauz dok su znanstvenici i inžinjeri čestitali jedni drugima.
'Ovo je velik korak za ljudsku civilizaciju', izjavio je Jean-Jacques Dordain, generalni direktor ESA-e.
Odmah poslije uspješnog slijetanja, Stephan Ulamec, vođa tima zaduženog za uspješno prizemljenje sonde, ushićeno je objavio: 'Philae razgovara s nama... mi smo na kometu'.
--------------------------
17:05 Europska svemirska agencija potvrdila je da je slijetanje robota Philae bilo uspješno.
--------------------------
Lander Philae uspješno se odvojio od letjelice Rosetta i počeo svoje spuštanje prema površini kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, potvrđeno je iz operativnog centra Europske svemirske agencije (ESA) u Darmstadtu.
Spuštanje landera počelo je u 9 i 35, i potrajat će oko sedam sati, a ESA-ini će znanstvenici oko 17 sati priopćiti je li se Philae uspješno “zakačio” na površini kometa.
Foto: ESA/Rosetta/Philae/CIVA
Bude li spuštanje landera Philae na površinu kometa uspješno, bit će to ne samo najveći trijumf u povijesti ESA-e nego i jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti svemirskih osvajanja.
Naime, dosad su letjelice samo proletjele pokraj kometa, a jedna je NASA-ina misija u brzom prolasku uzela uzorke prašine iz atmosfere kometa Wild 2. Oko 1,3 milijarde eura vrijedna Rosetta lansirana je 2004. godine kako bi se istražio komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko. Taj su komet 1969. godine otkrili ruski ruski astronomi Klim Čurjumov i Svetlana Ivanova.
Komet, koga mnogi nazivaju i Čuri, jest nebesko tijelo s periodom ophodnje oko Sunca od 6,44 godine. Sastoji iz većeg i manjeg dijela zbog čega su ga znanstvenici prozvali gumenom patkicom.
VIDEO: Prijenos uživo
Kometi ili zvijezde repatice od davnina su zaokupljali ljude koji su uz njihovu pojavu vezivali različita vjerovanja. Dolaze iz najudaljenijih dijelova svemira gdje su odbačeni gravitacijom divovskih planeta kada je Sunčev sustav tek nastajao.
Znanstvenici smatraju da su kometi su neka vrsta zamrznute vremenske kapsule onih uvjeta koji su postojali prilikom stvaranja Sunčeva sustava prije oko 4,5 milijardi godina Znanstvenici Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe, pak, sedamdesetih su godina lansirali Teoriju panspermija prema kojoj su kometi na Zemlju prenijeli “sastojke života”.
Misija Rosetta dobila je ime prema rosetskom kamenu pronađenom 1799.godine u egipatskom gradu Rashid. Pomoću toga kamena Jean-Francois Champollion dešifirirao je hijeroglife, a svemirska će Rosetta pomoći nam u odgonetanju tajni nastanka Sunčeva sustava.