Ursula von der Layen započela je svoju transformaciju od žestokog zagovaratelja zelenih politika do pobornika vojnog osnaživanja.
I dok je u ponedjeljak najavljivala svoju kandidaturu za drugi mandat, von der Layen je naglasila sljedeće: njezina je ambicija učiniti Europu ‘kompetitivnijom‘ - što je izraz koji u 2024. godini znači više vojne snage, više nabava u kojima bi Europa bilana prvom mjesti i više pravila o klimi koja bi bila blaža prema industriji, piše Politico.
Za bivšu njemačku ministricu obrane, ta poruka reflektira trenutnu geopolitičku klimu. Europa se bori s ruskom ratnohuškačkom politikom, koja ulazi u treću godinu upravo u trenutku kada američka potpora Ukrajini jenjava, a Donald Trump juri prema još jednom potencijalnom mandatu u Bijeloj kući, prijeteći da će usput napustiti NATO saveznike.
Europljani su također ljutiti zbog klimatske politike zbog čega su konvoji traktora zakrčili glavne gradove u znak protesta protiv pravila koja bi Europsku uniju trebala dovesti do klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Odgovor von der Leyen je dvojak. Na vojnom planu, ona želi novog povjerenika EU-a za obranu te da zemlje udruže snage u davanjima za obranu. A što se tiče klime, ona nudi regulatorne ustupke i obećava da će pitati tvrtke što im je, zapravo potrebno.
Politički, to su neophodni potezi za ovu 65-godišnju Njemicu, koja će morati osigurati potporu vlastite Europske pučke stranke desnog centra i sljedećeg Europskog parlamenta, za koji se predviđa da će oštro skrenuti udesno.
U isto vrijeme, von der Layen će morati hodati po tankoj žici kako bi obranila vlastito nasljeđe. Von der Leyen je obećala da će ‘zadržati smjer kretanja kad su u pitanju velike teme‘ - kao što su Zeleni dogovor i transformacija Europe za digitalno doba - za koje se zalagala u svom prvom mandatu.
No, kao što je u ponedjeljak priznala čelnica EU-a, puno se toga promijenilo otkako je prvi put ušla u Berlaymont.
‘Svijet je danas potpuno drugačiji od 2019.”nego što je bio 2019.‘, kazala je.
I Bruxelles je puno drugačiji - ili će to uskoro biti.
Neki novi prosvjedi
Trenutna postava europskih zastupnika izabrana je u jeku prosvjeda mladih koje je inspirirala Greta Thunberg i čije su akcije katapultirale klimatske promjene u politički mainstream te snažno pogurale zelene stranke diljem kontinenta. Pod pritiskom da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama, von der Leyen je pokrenula Zeleni dogovor i to proglasila europskom verzijom ‘slanja čovjeka na Mjesec‘.
No ovaj puta, raspoloženje je drugačije. Ljutiti poljoprivrednici, a ne klimatski aktivisti, blokiraju ceste oko Pariza i Berlina žaleći se na sve duži popis europskih pravila o zaštiti okoliša. Zelene stranke u anketama stoje lošije. Europljane sada više brinu ekonomska i geopolitička nestabilnost, imigracija, sve viši troškovi života i rat u Ukrajini, nego klimatske promjene.
No poruka glavnih europskih znanstvenih savjetnika ostaje ista: Europa nije na dobrom putu da ostvari svoje klimatske ciljeve i mora učiniti više da smanji emisije plinova koji zagrijavaju planetu - pogotovo u poljoprivredi. No malo je volje da se proširi Zeleni dogovor - čak se i vlastita stranka von der Leyen zalaže za pauzu u dogovorima vezanima za okoliš.
Na konferenciji na za medija u ponedjeljak, klima jedva da je i spomenuta. Umjesto toga, von der Leyen je naglašavala teme poput kompetitivnosti, migracija i obrane.
Ti novi prioriteti ne reflektiraju samo promijenjenu geopolitičku situaciju. Oni su također ključ koji bi von der Leyen mogao pomoći otključati novi mandat, čime bi ona postala tek četvrti predsjednik Europske komisije kojemu je pošlo za rukom dobiti drugu priliku.
U ponedjeljak je von der Leyen skromno rekla da bi se željela kandidirati za drugi mandat. Međutim, ta odluka se u Bruxellesu očekivala mjesecima pa EU diplomati i dužnosnici već mjesecima rade uz pretpostavku da će von der Leyen ne samo zatražiti, nego i dobiti još pet godina u Berlaymontu, uredima EK-a.
Spasiti klimu - ali i poduzeća
Kako bi to osigurala, Berlaymont pažljivo manevrira kako bi udovoljila željama svojih pobornika.
Za Friedricha Merza, čelnika stranke desnog centra Kršćansko-demokratske unije kojoj pripada i von der Leyen, održavanje konkurentnosti njemačkih poduzeća glavni je prioritet, nešto što je želio naglasiti stojeći uz von der Leyen u ponedjeljak. Merz je rekao kako misli da političari pridaju previše značaja klimatskim promjenama i vidi Zelene kao glavnog protivnika konzervativaca, unatoč tome što krajnja desnica raste u anketama.
Druge nacionalne stranke u Europskoj pučkoj stranci, najvećoj skupini Europskog parlamenta, također su naglasile da bi fokus trebao biti manje na ambicioznim klimatskim ciljevima, a više na tome kako održati europska poduzeća na životu dok se ti klimatski ciljevi postižu. Kombinacija ta dva cilja bit će ključna, rekla je von der Leyen u ponedjeljak.
Da bi ostala na dužnosti, von der Leyen trebaju nominirati europski čelnici i potvrditi Europski parlament nakon europskih izbora u lipnju.
Godine 2019. postavljena je na dužnost uz potporu proeuropskih stranaka EU-a - konzervativnog EPP-a, socijalista lijevog centra i centrističke skupine Renew. To joj je dalo samo tijesnu većinu: 383 glasa, malo iznad praga od 374.
S uzletom krajnje desnice diljem Europe, von der Leyen bi se mogla boriti za ponovno okupljanje te koalicije, a možda će se morati boriti za glasove ili unutar Zelenih ili desničarskih Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Von der Leyen držala je blizu talijansku premijerku Giorgiu Meloni, čija stranka Braća Italije ima moć unutar ECR-a.
I ovdje von der Leyen hoda po tankoj žici: poziva se na konzervativnu desnicu dok se protivi krajnjoj desnici. U neuobičajeno snažnom prozivanju na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak, von der Leyen je navela imena nekoliko čelnika krajnje desnice, uključujući Nizozemca Geerta Wildersa i Francuskinju Marine Le Pen.
I izravno je pozvala birače: ‘Ojačajte centar.‘
Bila je to transformacija von der Leyen iz nekoga na izvršnoj funkciji u kandidata.