Sjedinjene Američke Države hladnim su komentarom popratile vijest da su jučer, na 69. rođendan kineskog predsjednika Xija Jinpinga, dok traju žestoke bitke u Ukrajini, kineski lider i njegov kolega Vladimir Putin imali "srdačan i prijateljski telefonski" razgovor o "jačoj ekonomskoj, trgovinskoj i vojno-tehničkoj suradnji", kako je to u svojem izvještaju o sadržaju razgovora naglasio Kremlj.
Prema objavi Washingtona, kinesko ponašanje pokazuje da "Peking možda i nije neutralan kako se stalno prikazuje". "Pomno pratimo kinesku aktivnost budući da, gotovo četiri mjeseca od početka rata, i dalje po svijetu prenose rusku propagandu sugerirajući da su ruski zločini u Ukrajini inscenirani", poručio je glasnogovornik američkog State Departmenta. "Narodi koji stanu na stranu Vladimira Putina neminovno će se naći na pogrešnoj strani povijesti", upozorio je.
Rusija i Kina objavile su ne sasvim podudarne izvještaje o razgovoru Xija i Putina. U priopćenju koje je izdao Kremlj navodi se kako su državnici razgovarali o jačoj suradnji na polju ekonomije, trgovine i na vojno-tehnološkom planu (iako je dosad Rusija u nekim segmentima kočila tu suradnju bojeći se da ne postane previše ovisna o velikom susjedu, a kada je riječ o oružju, oklijevala je s prodajom sofisticirane vojne opreme bojeći se "krađe tehnologije"). Međutim, sa sve jačom izolacijom Moskve na Zapadu, Putin se okrenuo Istoku, naglašavajući dobre veze s "dragim prijateljem" Xijem, kako ga je Putin u ranijim prilikama nazivao.
U verziji koju je objavila Moskva implicira se i da je kineski predsjednik podržao Putinovo opravdavanje za invaziju na Ukrajinu kroz navod da je Xi spomenuo "legitimitet ruskog djelovanja s ciljem zaštite temeljnih nacionalnih interesa s obzirom na sigurnosne izazove koje su stvorile vanjske sile".
Kineska državna televizija CCTV naglasak je očekivano stavila na to da je Xi "aktivno podržao mir u svijetu i stabilnost globalnog ekonomskog sustava". Kineski lider, navodi dalje kineski medij, potiče sve strane da iznađu "prikladan i odgovoran dogovor za ukrajinsku krizu". Međutim, u izvještaju kineske televizije navodi se i Xijeva izjava da je Kina "voljna nastaviti s uzajamnom podrškom vezano uz temeljne interese i ključna pitanja kao što su suverenost i sigurnost", čime je kineska politika pružila dosad najizravniju podršku Putinovu djelovanju u Ukrajini, aludirajući na sporove koje ima u vlastitom susjedstvu.
Puno govori i Xijeva izjava o "zamahu u bilateralnim odnosima od početka godine" u svjetlu "globalnog previranja i promjena". Još uoči Putinove "specijalne operacije u Ukrajini", dvije su zemlje, bivše hladnoratovske neprijateljice koje u SAD-u vide zajedničkog konkurenta, javno govorile o "bezgraničnom" partnerstvu te najavljivale jačanje trgovine. Prije tjedan dana, u jeku rata u Ukrajini, Kina i Rusija otvorile su most preko rijeke Amur, koja ih dijeli, podcrtavajući simboliku u tom događaju.
U razgovoru u povodu Xijeva rođendana dva su državnika "izrazila spremnost za širenje suradnje vezano uz energente, financije, proizvodnju i ostalo" s obzirom na to da je "globalna ekonomska situacija postala kompliciranija zbog, kako je to naveo Kremlj u svom priopćenju, "nelegitimnih sankcija koje gura Zapad". Prema priopćenju, dvije su se zemlje dogovorile da će se još bliže koordinirati u međunarodnim tijelima kao što su Ujedinjeni Narodi, gdje su i dosad često glasale poput tandema. Kineski predsjednik Xi, koji je često kritizirao "američku hegemoniju", naglasio je da je "Kina voljna raditi s Rusijom na promociji solidarnosti i suradnje među gospodarstvima u razvoju" te na razvoju "međunarodnog poretka i globalnog upravljanja u pravednijem i razumnijem smjeru". Međutim, što je Rusija mislila pod "vojno-tehnološkom suradnjom" nije jasno. Još na početku rata Washington je upozorio Kinu da ne šalje vojnu pomoć i da ne prodaje oružje Rusiji. Prema međunarodnim sporazumima koje je potpisala Kina, Peking ne smije naoružavati Rusiju, a kineska vlada, suprotno nekim informacijama do kojih su došli američki obavještajni krugovi, od samog početka oštro negira da daje takvu pomoć Rusiji.
Razgovor s Putinom drugi je poznati telefonski razgovor šefova Rusije i Kine nakon Putinova pokretanja "specijalne operacije u Ukrajini" krajem veljače. Xi je navodno spominjao i "pojačanu stratešku koordinaciju između dviju država". Njegov rođendan je pao u dobro vrijeme za Putina. Naime, Moskva traži nova tržišta za svoje proizvode, u prvom redu energente, ali i dobavljače koji će zamijeniti strane kompanije koje su nakon početka rata napustile Rusiju.
Washington i Bruxelles su više puta ponovili da će podrška vladi Vladimira Putina naštetiti odnosima sa zemljama koje se na to odluče.
Kineska i ruska bliska suradnja pojačava se već godinama. Most koji je prošlog tjedna otkriven povezuje ruski grad Blagoveščensk i sjeverni kineski grad Heihe. Kina je najveći trgovinski partner Rusije, a prošle godine je trgovina dosegla 147 milijardi dolara, prema podacima kineske carine. U priopćenju nakon razgovora napominje se i - ne nevažno - da su "odnosi između dviju zemalja na povijesno najvišim razinama". Približavanje traje desetljećima.
Javno rođendansko čestitanje prvi je potaknuo Xi, 2013. godine. Tada je, u listopadu, privlačeći Rusiju i produbljujući odnose zemalja na konferenciji u Indoneziji, Putina iznenadio rođendanskom tortom, a njih dvojica su prilikom Putinova 61. rođendana nazdravili ruskim nacionalnim pićem - votkom. Putin je uzvratio 2019., kada je Xi svoj 66. rođendan slavio za vrijeme summita u Tadžikistanu. Putin mu je poklonio sladoled, tortu i šampanjac.
Kremlj je objavljujući svoj izvještaj o pozivu istaknuo kako je "razgovor vođen u tradicionalno toploj i prijateljskoj atmosferi".