Josep Borrell Fontelles, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije i Janez Lenarčič, povjerenik Europske komisije za upravljanje kriznim situacijama
Prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja u Sudanu je u tijeku „najgora, najsloženija i najokrutnija kriza u svijetu”, o kojoj se uopće ne izvješćuje u udarnim terminima. S gotovo 9 milijuna raseljenih osoba u zemlji, od kojih su polovina djeca, i gotovo 2 milijuna izbjeglica u inozemstvu, u Sudanu se trenutačno odvija najveća kriza raseljavanja na svijetu. No, najgore tek slijedi: sukobi su prekinuli sjetvu u najplodnijim sudanskim regijama. Gotovo 20 milijuna ljudi, odnosno svaki drugi Sudanac, suočava se s ozbiljnom nesigurnošću opskrbe hranom u zemlji koja je bila veliki proizvođač hrane.
Sudan je 15. travnja ušao u drugu godinu rata. Tog će dana EU s Francuskom i Njemačkom biti domaćin konferencije na visokoj razini u Parizu na kojoj će se zalagati za dodatnu humanitarnu pomoć i pozvati na okončanje sukoba. Konferencija mora biti poziv na uzbunu za Afriku, Europu i cijelu međunarodnu zajednicu.
Znamo tko je odgovoran za tu katastrofu. Zajedničkim vojnim udarom u listopadu 2021. sudanske oružane snage (SAF) i snage za brzu potporu (RSF) uništile su san o sudanskoj demokratskoj revoluciji. Njihov se savez raspao 15. travnja 2023. kad je započeo rat.
Dvije sukobljene strane odlučile su zaratiti, ne samo jedna protiv druge, već i protiv Sudana i njegova naroda. U Darfuru su ponovno počeli genocidni zločini protiv civila na temelju njihove etničke pripadnosti zbog kojih je Sudan 2003. dospio na naslovnice. Pomoć se namjerno uskraćuje u cijeloj zemlji, a humanitarnim se radnicima onemogućuje pristup. Stotine tisuća Sudanaca pobjeglo je u susjedne zemlje, posebno Čad i Južni Sudan, koji se suočavaju s vlastitom humanitarnom krizom i krizom sigurnosti opskrbe hranom. Patnja u potpunosti izazvana ljudskim djelovanjem mogla bi se zaustaviti odmah.
Sukobe potiču vanjski sponzori koji u zemlju unose gotovinu i oružje. Akteri kao što je Iran opskrbljuju SAF oružjem, među ostalim i bespilotnim letjelicama. Ujedinjeni Arapski Emirati također imaju izravan utjecaj na RSF koji bi trebali iskoristiti za okončanje rata. Rusija podržava obje strane u nadi da će dobiti pristup strateškoj infrastrukturi i resursima, među ostalim angažiranjem plaćeničkih privatnih vojnih poduzeća, koja se žele domoći zlata i drugih minerala.
Crveno more najvažnija je pomorska veza Europe s Azijom i Pacifikom, a Sudan bi mogao postati rotirajuća vrata za trgovinu ljudima, radikalne borce, oružje i sve vrste nezakonite trgovine između Sahela, sjeverne i supsaharske Afrike. Ugrožena je sigurnost Europe.
Prije rata, tijekom pobjedničkog narodnog ustanka protiv brutalne diktature, mnogi mladi aktivisti, borci za prava žena i vođe zajednice pokazali su svijetu svoju volju i odlučnost da izgrade demokratski i miran Sudan. EU i njegove države članice otada su zauzeli čvrsto stajalište: jedina strana koju podržavamo su civili i njihova nada u bolju budućnost zemlje.
Nastavit ćemo dijalog sa zaraćenim stranama iz neutralne pozicije koji u prvi plan stavlja mir i poštovanje života i prava civila. 15. travnja u Parizu se mora uputiti zajednički poziv na mir, koji mora otvoriti put sveobuhvatnom, usklađenom i učinkovitom angažmanu Europe, Afrike i međunarodne zajednice za Sudan.
Pritom je najvažnije spriječiti glad u Sudanu i pružiti podršku zemljama i zajednicama koje su primile osobe koje bježe od rata. Dostupna pomoć, koju su zaraćene strane uskratile zbog svojih političkih računica, mora doprijeti do ljudi kojima je potrebna, gdje god se oni nalazili. Takve ratne taktike u suprotnosti su s međunarodnim pravom i mogu se smatrati ratnim zločinima. Očekujemo i da će dva čelnika zaraćenih strana, generali Burhan i Mohamed Hamdan Dagalo Hemedti, napokon poslušati pozive te zaustaviti masakr i sjesti za pregovarački stol. Ako to ne učine, morat će se suočiti s posljedicama.
Naš angažman nije ograničen na Sudan: bilo u Sudanu, Ukrajini ili drugdje, demokratske težnje ne smiju se suzbijati oružjem. Upravo su to Sudanci tražili kad su prije pet godina izašli na ulice Kartuma. Zato neumorno pozivamo na prekid vatre, neometan pristup pomoći i povratak na put demokratske tranzicije u Sudanu. Uvijek dajemo prednost afričkim rješenjima problema u Africi. Sudan ulazi u drugu godinu svojeg najgoreg rata pa pozivamo regiju da preuzme odgovornost. Zajedno s našim regionalnim i međunarodnim partnerima spremni smo pomoći Sudanu u najmračnijem razdoblju.