Površina poljoprivrednih zemljišta posvećenih organskom uzgoju u Europskoj uniji u razdoblju od 2012. do 2019. godine povećala se za 46 posto, objavljeno je na stranicama Eurostata. Riječ je o 13,8 milijuna hektara, što čini 8,5 posto ukupne poljoprivredne površine.
Kao i uvijek, među državama članicama ima onih koje prednjače i koje zaostaju. Najveći udio organskih poljopvrednih površina u 2019. godini imale su Austrija (25,3 posto), Estonija (22,3 posto) i Švedska (20,4 posto), a četvrto, peto i šesto mjesto zauzele su Češka i Italija (obje 15,2 posto), Latvija (14,8 posto) i Finska (13,5 posto). Najlošije su Nizozemska (3,7 posto), Poljska (3,5 posto), Rumunjska (2,9 posto), Bugarska (2,3 posto), Irska (1,6 posto) i Malta (0,5 posto).
Ako se pitate za Hrvatsku, ona nažalost nije pri vrhu sa svojih 7,2 posto organskih površina.