Sastanak Josepa Borrella i Sergeja Lavrova nije donio ništa neočekivano. Odnosi Rusije i EU nisu dobri i afera s Navaljnim okrenula je Bruxelles u antiruskom pravcu, ali na projekt plinovoda Sjeverni tok 2 nema nikakvog utjecaja, rekao je ruski politolog Vladimir Švejcar za moskovsku Izvestiju i time zapravo stavio stvari na svoje mjesto te posredno objasnio zašto je Sergej Lavrov bio tako agresivan i nediplomatski nastrojen prema svom gostu, čiji je posjet unisono proglašen fijaskom.
Naime, Kremlj je "izračunao" da im najvažniji geostrateški projekt Sjeverni tok 2 neće potpasti pod sankcije (doduše EU će o tome ipak odlučivati ovih dana), a dali su do znanja da ne žele da im Bruxelles soli pamet o "ljudskim pravima" u vlastitom dvorištu te da će oni sami tumačiti što su to demokratska prava oporbe (ili kako kaže glasnogovornica Lavrova Marija Zaharova -"tzv. oporba") i ljudska prava u njihovoj zemlji.
SAD sklon 'smekšati' stavove
Zbog sankcija koje EU najavljuje na račun nekolicine kremaljskih dužnosnika ili ljudi iz obavještajnog i pravosudnog kruga, Moskva se zapravo ne uzbuđuje puno.
- Sankcije protiv dužnosnika neće utjecati na ekonomske odnose - objasnio je Ivan Timofejev, direktor Vijeća za međunarodne odnose. Time je potvrdio da se zbog sankcija koje uvode pojedincima Moskva ne uzbuđuje te da će pregrmjeti kritike, napade i napetosti u odnosima s EU zbog zatvaranja Navaljnog, brutalnosti policije prema antirežimskim prosvjednicima te kršenja ljudskih i političkih prava oporbe dok god Sjeverni tok 2 nije u opasnosti, a čini se da u ovom trenutku o tome nema ni govora. Osim toga, SAD, odnosno nova američka administracija Joea Bidena, navodno je sklona smekšati svoje stajalište prema tome, tako da Putin neće osjećati ili neće previše obraćati pozornost na političke prodike Zapada.
Naime, Njemačka, unatoč pritiscima nekih jakih zemalja EU, u prvom redu Francuske (ministar za Europu Clement Beaune pozvao je Njemačku da obustavi daljnje radove na projektu), Poljske te triju baltičkih država, da uvede sankcije na Sjeverni toku 2, to, čini se, ne namjerava, pa je čak, kako pišu ruski mediji, Angela Merkel, koja također govori da je tu riječ o komercijalnom a ne političkom projektu, lukavo prebacila lopticu o odluci o Sjevernom toku 2 na Bruxelles jer, pišu moskovske ekonomske novine RBK, računa na nejedinstvo Europljana u vezi s tim.
Naime, Italija i Austrija te neke skandinavske zemlje protive se zaustavljanju plinovoda (Danska je u svojim vodama odnedavno obnovila radove). U samoj Njemačkoj, izrazito su protiv samo Zeleni, a recimo ultralijevi i radikalno desni Dir Linke i AfD su na istoj valnoj duljini i podržavaju projekt. I njemački ministar ekonomije i energetike Peter Altmaier kaže da je za nastavak plinovoda bez obzira na zatvaranje Navaljnog.
Nejedinstveno stajalište Bruxellesa
- Ekonomski projekti su jedno, a kršenje ljudskih prava i naša reakcija na to, nešto drugo. Ako Sjeverni tok 2 ne bude radio, Rusija neće izvoziti ništa manje plina, jer Sjeverni tok 1 je u funkciji, kao i plinovodi kroz Ukrajinu, ali bi zato njemačke tvrtke pretrpjele goleme gubitke - kaže Altmaier, a i prvi europski diplomat Josep Borrell, kako ga prenosi ruska agencija RIA Novosti, kaže da EU ne može zaustaviti Sjeverni tok 2 jer je to projekt privatnih tvrtki.
Prema politologu Romanu Gončarenku, takvo nejedinstveno stajalište Bruxellesa o tom moćnom plinovodu vrijednom više od 8,5 milijardi dolara samo jača poziciju Vladimira Putina jer pokazuje razjedinjenost Unije, njezinu neučinkovitost te samim time ne pokazuju da su "opasni" za Rusiju. Kako za Izvestiju kaže povjesničar Jurij Roguljev - Sjeverni tok 2 nužan je za ekonomsku egzistenciju Njemačke i cijelog EU. Zato neki ruski analitičari smatraju da će Bruxelles pragmatično Rusiji progledati kroz prste Navaljnog, ali isto tako svjesni su da bi im bilo kakvi problemi sa Sjevernim tokom 2 prouzročili velike rupe u proračunu, što Kremlju uoči važnih rujanskih izbora nikako ne bi sjelo dobro.
Osim toga, prema ruskim medijima, plinovod je završen gotovo 97 posto, naime, treba još položiti oko 120 km u danskim te oko 30 km cijevi u njemačkim vodama. Ako on proradi, Rusija i Njemačka imat će kontrolu nad opskrbom ruskog plina u Europi. Isto tako, zanimljivo je kako će se postaviti Bijela kuća, a kako pišu njemački poslovni list Handelsblatt te ruski RBK, SAD je spreman skinuti sankcije protiv tvrtki koje rade na Sjevernom toku 2, od kojih su se neke zbog toga i povukle iz posla, ako se "predlože mehanizmi za zaštitu ukrajinskih interesa".
Naime, SAD ne želi da se Ukrajina izolira i izbaci iz europske energetske infrastrukture (što je jedna od glavnih "agendi" Rusije) te bi SAD mogao ukinuti sankcije dobije li jamstva da Rusija neće zlorabiti Sjeverni tok 2 protiv Ukrajine i drugih zemlja istočne Europe. Što će odlučiti EU i kakve sankcije će se uvesti znat ćemo uskoro te koliko će se to ticati Sjevernog toka!?