Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio se na brzinsku jednodnevnu turneju na Bliski istok, u Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, gdje se susreo sa šefom UAE-a Muhamedom bin Zajedom Al Nahjanom i saudijskim nasljednim princem Mohammedom bin Salmanom, a već u četvrtak 7. prosinca u Moskvi će primiti iranskog predsjednika Ibrahima Raisija.
Ova kratka turneja znakovita je i zato što se Rusija ponovno želi etablirati na tom području, baš u trenutku kada je došlo do krize i velikih problema oko financijske i vojne pomoći SAD-a Ukrajini. Putin tako demonstrira svoj novi "izlaz na međunarodnu scenu", unatoč optužnici za zločine u Ukrajini koja je podignuta u ožujku 2023. godine.
Međutim, Saudijska Arabija i UAE nisu ratificirali Rimski ugovor o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda (ICC), pa straha nema. Jedan od najvažnijih razloga posjeta je dogovor o smanjenju proizvodnje nafte u okviru OPEC +, čiji je Rusija član. Moskva je najavila smanjenje proizvodnje do ožujka 2024. godine, taman na kraju predsjedničkih izbora, na kojima će Putin potvrditi svoj peti mandat, ali je u razgovoru s princem Salmanom rekao da "to želi koordinirati sa Saudijskom Arabijom".
Osim toga, posljednjih se mjeseci Saudijska Arabija pokušava postaviti i kao mirovni posrednik između Rusije i Ukrajine (podsjetimo da je i prva zamjena zarobljenika dogovorena preko Rijada).
Prijestolonasljednik Salman više je puta razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim u vezi s tim, tako da je i to tema za razgovor. Putin je obećao princu Salmanu, a najavljeno je i da će to isto priopćiti iranskom šefu Raisiju, da će Rusija, koja 2024. godine preuzima predsjedavanje BRICS-om, poduzeti sve da Saudijska Arabija i Iran postanu punopravne članice te organizacije.
Zanimljivo da je u ruskoj delegaciji i šefica ruske Narodne banke Elvira Nabiullina, pa neki smatraju da bi Putin mogao možda zaiskati neki kredit, ali i pokušati dogovoriti sa Saudijcima "bajpasiranje", plaćanje u dolarima.
Rusija ionako već dulje vrijeme nastoji naći zamjenu za dolar, ali ipak ne bi da to bude kineski juan, premda im i Kina, ali i neka druge zemlje, primjerice Pakistan, plin i naftu plaćaju u juanima, kojih se, određenih zaliha iz trezora Narodne banke, sada pred kraj godine Rusija nastoji riješiti.
Podsjetimo da je Putin bio zabrinut zbog podignute optužnice i gotovo šest mjeseci nije putovao u inozemstvo (otkazao je sudjelovanje na summitu BRICS-a u Južnoafričkoj Republici te G20 u Indiji), ali je potom prvo probio led posjetima Kirgistanu i pogotovo Kini, a sad je usred sukoba Izraela i Hamasa posjetio važne zemlje Perzijskog zaljeva.
I američki Bloomberg piše kako je ovo "Putinov izlaz iz izolacije" te da demonstrira kako je Rusija i dalje važan međunarodni čimbenik, a i neki neovisni ruski analitičari smatraju da ovim trima sastancima Putin ponovno najavljuje ili barem pokušava hiniti "povratak Rusije na Bliski istok", pogotovo što se još nedavno govorilo da je Moskva isključena iz bliskoistočne tematike.
I Putinov pomoćnik Jurij Ušakov slavodobitno je rekao kako su ovi susreti snažna poruka međunarodnoj zajednici da je Rusija i dalje važan igrač na globalnoj sceni i da bez nje nema rješavanja gorućih svjetskih kriza.
U svojim susretima sa šefom Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamedom bin Zajedom Al Nahjanom i saudijskim nasljednim princem Salmanom te u najavi susreta s predsjednikom Raisijem tema je kriza u pojasu Gaze.
Putinu je izraelski i Hamasov sukob ionako dobro došao da pažnju svjetske javnosti skrene s Ukrajine i potvrdi određeni "zamor" Zapada prema tom ratu. Podsjetimo da je Rusija kritizirala Izrael, usred najveće krize delegacija Hamasa boravila je u Moskvi, premda ih Putin nije primio, a pozicija Moskve je "osnivanje palestinske države".
Putin je izrazio zabrinutost zbog "stradavanja civila u Gazi", izrazio bojazan za humanitarnu krizu, i to sve u trenutku dok njegove rakete svakodnevno pogađaju civilne ciljeve i infrastrukturu po Ukrajini. Putin je sa svojim domaćinima razgovarao i o nekim drugim kriznim točkama tog područja - Jemenu, Siriji i Sudanu.
S iranskim predsjednikom Putin će, najavljuju neovisni analitičari, razgovarati i o daljnjim isporukama oružja, pogotovo bespilotnih letjelica Shahed, kojima Rusi gotovo svakodnevno gađaju ciljeve u Ukrajini.
U Moskvi su već najavili i dolazak venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, usred nove krize s pokušajem aneksije dijela teritorija susjedne Gvajane, ali i otopljenja odnosa sa SAD-om, što je u Kremlju izazvalo uzbunu.
Naime, SAD je skinuo određene sankcije s tamošnjih naftnih kompanija kako bi bili zamjena za rusku naftu.
Osim toga, najavljen je i summit nekoliko postsovjetskih zemalja koja ulaze u Zajednice neovisnih država, ali je dolazak armenskog premijera Nikole Pašinjana pod velikim upitnikom, pogotovo nakon nekih informacija da Azerbajdžan prodaje streljivo Rusiji.