U Crnoj Gori se strasti ne smiruju, sve je užarenije i napetije, gotovo na rubu sukoba. Iako će se lokalni izbori za grad Nikšić održati tek 14. ožujka, predizborna kampanja sve više sliči na rat dvaju suprotstavljenih tabora: prosrpskog kojemu otvoreno pomaže Vučićev režim u Srbiji i procrnogorskog. I jedna i druga strana te je izbore proglasila krucijalnima za političku sudbinu te zemlje.
Prosrpske snage žele pobjedom u rodnom gradu predsjednika Mila Đukanovića potvrditi svoju nadmoć koju su ostvarili na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, a crnogorski "independisti" žele se vratiti u velikom stilu i pokazati da je poraz na skupštinskim izborima bio tek slučajni incident.
Odgođen popis
Isto tako, čini se da je odgođen jedan od najvažnijih političkih događaja u Crnoj Gori - travanjski popis stanovništva. Naime, prosrpske snage već mjesecima vode kampanju da se što veći broj stanovnika Crne Gore izjasne kao Srbi.
Plan je, kako kažu, da se najmanje 40 posto ljudi tako izjasni, čime bi, prema njihovu mišljenju, Srbi postali dominantna nacija, a Crnogorci tek manjina (govori se o najviše 30-ak posto Crnogoraca). To bi onda otvorilo mogućnosti za potpunu promjenu geostrateške i političke situacije u toj nekadašnjoj najmanjoj jugoslavenskoj republici te potvrdilo teze o Crnoj Gori kao "drugoj srpskoj državi" ili čak o ponovnom ujedinjenju dviju "srpskih zemalja" kako to najavljuju ideolozi tzv. "srpskog svijeta".
Podsjetimo da je danas Crnogoraca 45 posto, a Srba 32 posto. "Nema nikakve sumnje da je najavljeni popis stanovništva ključni cilj srpskog nacionalnog programa.
Proces stoljeća
Tu nema ništa sporno i skriveno, a o tome je otvoreno više puta govorio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je eksplicitno poručio da je popis najvažnije pitanje srpske nacionalne politike u Crnoj Gori", kaže povjesničar Adnan Prekić s Univerziteta Crne Gore u Podgorici.
Istodobno su nove vlasti ovih dana ukinule presudu u "crnogorskom procesu stoljeća" za "državni udar iz listopada 2016. godine". Naime, sud u Podgorici presudio je da je bio pokušaj izvršenja državnog udara, na dan izbora 2016., te je osudio 13 osoba na ukupno 70 godina zatvora zbog sudjelovanja u pokušaju puča. Među njima su osuđena i dvojica pripadnika ruske vojne obavještajne službe GRU, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, i to na 15 odnosno 13 godina zatvora te je cijeli slučaj vraćen na početak.
Pratili oporbu
Na tom su suđenju i dvojica vodećih prosrpsko-proruskih političara i čelnika danas vladajućeg Demokratskog fronta (DF), Milan Knežević i četnički vojvoda Andrija Mandić, osuđeni na pet godina zatvora, ali su ovime oslobođeni. Iz oporbenog Đukanovićeva DPS-a (Demokratske partije socijalista) kažu da je na sud izvršen politički pritisak te da je riječ o eklatantnom primjeru miješanja politike u neovisnost sudstva.
No, sada još na sve to dolazi i optužba novog potpredsjednika vlade Dritana Abazovića da je bivša vlast koristila obavještajnu službu ANB za nezakonito praćenje oporbenih političara i novinara te je kao nalogodavca prokazao bivšeg šefa Agencije Dejana Peruničića.