Hrvatska i Bugarska dijele sličnu nedavnu povijest tranzicije te se suočavaju s istim problemima koje potiče i njihovo okruženje, rekla je u srijedu u Sofiji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom susreta s predstavnicima hrvatske manjine u Bugarskoj.
- Hrvatska i Bugarska prošle su sličnu, barem nedavnu povijest, kad je riječ o tranziciji iz sustava koji je bio nedemokratski u onaj demokratski te iz centralno planiranog u tržišno gospodarstvo - izjavila je predsjednica.
Dvije države "suočavaju se i sa sličnim izazovima u današnjem postrecesijskom razdoblju kad bismo željeli ostvariti što je moguće veći rast gospodarstva u svojim domovinama i kako bismo, prije svega, sačuvali svoje ljude - rekla je predsjednica dodajući kako su ti problemi prvenstveno depopulacija i odlazak ljudi, pogotovo mladih.
- Na nama je da stvorimo takve uvjete da nam mladi ljudi ostaju i da se vraćaju u domovine, da dobiju dobro plaćene poslove i da životni uvjeti budu među najprosperitetnijima u svijetu.
Predsjednica je u srijedu boravila u službenom jednodnevnom posjetu Bugarskoj, gdje se susrela s predsjednikom Rumenom Radevim, premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog sobranja Cvetom Karajančevom. U poslijepodnevnim satima se u prostorijama hrvatskoga veleposlanstva u Sofiji susrela s predstavnicima hrvatske manjine, što je učinila i tijekom prošloga posjeta toj zemlji 2016.
U Bugarskoj živi malobrojna hrvatska etnička skupina koja podrijetlo uglavnom vuče od janjevačkih Hrvata s Kosova. Prema raspoloživim informacijama, u Bugarskoj živi oko 300 obitelji hrvatskoga podrijetla, a neki podaci govore o između nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi, otkrio je ured predsjednice.
U posljednjem desetljeću bilježi se dolazak mlađih generacija Hrvata u tu državu zbog zaposlenja, školovanja i sklapanja braka, a hrvatsko veleposlanstvo ima popis od oko 30 takvih osoba.
Hrvati u Bugarskoj nemaju priznat status nacionalne manjine jer Sofija zastupa ustavni princip jedinstvene nacije i ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo, što je posljedica povijesnih okolnosti vezanih za tursku manjinu.
S druge strane, u Hrvatskoj je popisano 350 pripadnika bugarske nacionalne manjine, koji imaju i svoga predstavnika u Saboru.
- Iznimno bitan dio svakog mog posjeta inozemstvu jest i susret s hrvatskom zajednicom, pa mi je drago što se susrećem s vama Hrvaticama i Hrvatima i svim našim prijateljima ovdje u Bugarskoj - poručila je Grabar-Kitarović okupljenim pripadnicima hrvatske manjine.
Jedan od bugarskih dužnosnika s kojima se predsjednica sastala u srijedu "rekao je kako bi Hrvatska i Bugarska, da su u nekom drugom zemljopisnom području, vjerojatno pripadale među najrazvijenije države svijeta", otkrila je Grabar-Kitarović.
- Njegovo mišljenje bilo je da nas naše geografsko okruženje zbog nestabilnosti pomalo vuče i utječe na gospodarstvo - kazala je.
- No kako čovjek ne može birati vlastitu obitelj, tako ne može birati ni okruženje u kojemu je država izrasla, dakle na nama je da mijenjamo ne samo sebe, nego i svoju okolinu.
Treba stvoriti uvjete "za nova ulaganja i pravnu sigurnost te odsutstvo korupcije, za transparentnost, efikasnost i rješavanje mentaliteta koji smo naslijedili kako bismo doista zajedno kročili u neku bolju budućnost za sve naše države", a najbolji most razumijevanja jesu upravo manjinske zajednice - izjavila je predsjednica.
Hrvatska i Bugarska za područje jugoistoka Europe "mogu doista učiniti puno više nego što bi se možda očekivalo od država naše geografske veličine i po broju stanovnika" - zaključila je Grabar-Kitarović.