Danas je u okupiranim područjima Ukrajine počelo održavanje "narodnih referenduma" - navodnog izjašnjavanja lokalnog stanovništva žele li se pridružiti Ruskoj Federaciji. Izjašnjavanje će trajati pet dana, do utorka sljedećeg tjedna, a provodi se u okupiranim dijelovima oblasti Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja.
"Ne postoji referendum", kazao je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Postoji samo propagandna vježba koju nazivaju referendumom. Ona ne znači ništa. To će biti nekoliko namještenih pozornica na kojima će biti kamere ruske televizije."
Gotovo svi svjetski vođe i međunarodne organizacije slažu se s Podoljakom. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, koja inače osigurava neovisne promatrače na izborima, popisala je niz razloga zašto navodni referendumi neće imati nikakvu pravnu snagu. Za početak, ne održavaju se u skladu čak ni s minimumom međunarodnih demokratskih standarda. Nadalje, protivni su ukrajinskim zakonima, održavaju se na područjima koja nisu sigurna, glasanje neće pratiti nikakvi neovisni promatrači, a većina stanovnika tog područja već ga je napustila - pobjegla je ili u slobodne dijelove Ukrajine ili u Rusiju.
U Rusiji su zato organizirali i "glasačka mjesta" za izbjegle stanovnike tih oblasti, no niti jedno međunarodno tijelo ne vjeruje da će se ispravno provjeravati identitet glasača, dok će svi proukrajinski glasači koji se nalaze na okupiranom području bojkotirati referendume.
Predstava na istoku Ukrajine
Moskva i predsjednik Vladimir Putin ponašaju se kao da je rezultat referenduma gotova stvar, što gotovo sigurno i jest. Nezakoniti referendum kojim je Krim pripojen Rusiji 2014. godine završio je s podrškom od čak 97 posto glasača za pripajanje - rezultat koji nije prihvatila niti jedna strana vlada. Zapadni novinari koji su pratili provedbu referenduma - pod budnom paskom ruskih specijalnih postrojbi u uniformama bez oznaka - snimili su iste osobe kako i po nekoliko puta u istom danu izlaze na referendum.
Cijela predstava, slažu se analitičari, isključivo se održava u domaće svrhe, kako bi se ruskom narodu moglo servirati da ukrajinske snage sada i službeno napadaju teritorij Rusije, moguće i kao uvod u proglašenje rata i opće mobilizacije. Pojedini ratni jastrebovi u Kremlju, poput bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva, glasno upozoravaju da će Rusija taj teritorij braniti i nuklearnim oružjem ako treba, no malo tko na Zapadu takve prijetnje još shvaća ozbiljno.
Za početak, bilo bi nemoguće upotrebljavati nuklearno oružje za postizanje vojnih ciljeva bez izravnog ugrožavanja vlastitih snaga te bez kontaminacije terena, koji će ubrzo kroz predstavu od referenduma postati teritorij Ruske Federacije, barem u očima Moskve. Nadalje, o čemu smo već pisali, vrlo su slabi izgledi da će Rusija uopće posegnuti za nuklearnim oružjem u bilo kojem obliku - upitno je uopće koliko ga ima i koliko je funkcionalno, a njime ne bi mogla postići niti jedan bitan vojni ili politički cilj bez odmazde koja bi vjerojatno značila kraj Rusije, a možda i svijeta.
Rusi u klopci u Hersonu
U međuvremenu se Kremlj postavlja u situaciju da se dodatno osramoti činjenicom da će ukrajinske snage "okupirati" teritorij Rusije, protiv čega će biti nemoćni. Niti jedna od četiri oblasti u kojima se održava referendumska predstava nije pod potpunom kontrolom ruskih snaga.
Ukrajinske snage polagano stišću obruč oko grada Hersona, u kojem je pozamašna ruska vojska gotovo potpuno odsječena od logističke podrške i mogućih odstupnica, jer je ukrajinska artiljerija porušila sve mostove preko Dnipra kojima bi se ruska vojska mogla koristiti za opskrbu ili povlačenje. Zapadni vojni stručnjaci, poput umirovljenog američkog generala Bena Hodgesa, uvjereni su da je pad Hersona i predaja ili uništenje ruskih snaga u tom gradu još samo pitanje vremena, da taj scenarij više nije moguće izbjeći.
U oblasti Luhansk, jedinoj koju su ruske snage donedavno držale u cijelosti, u tijeku je nova ukrajinska kontraofenziva. Prema dnevnom izvještaju britanskog ministarstva obrane, Ukrajina je prešla rijeku Oskil i sada ugrožava teritorij koji Rusija smatra ključnim za svoje ratne ciljeve. Probijena je obrambena linija kod Dvorične, i ukrajinske snage ponovno prijete ruskim pozicijama duboko iza linije obrane.
Grad Liman u regiji Doneck, također uporištu brojnih ruskih postrojbi, nalazi se u djelomičnom okruženju sa sjevera, zapada i s juga, te ukrajinske snage prijete u potpunosti odsjeći odstupnicu ruskim snagama u tom gradu, što bi im otvorilo prostor za brzi prodor dublje u teritorij Donecka.
Iako ukrajinsko Ministarstvo obrane šuti o detaljima svojih vojnih operacija, na njihovim službenim stranicama koje prate dnevne gubitke nanesene neprijatelju prikazani su znatni gubici ruskih snaga, usporedivi s gubicima za vrijeme kontraofenzive u regiji Harkiv, što pojedine analitičare navodi na zaključak kako je u tijeku još jedna žestoka kontraofenziva, čije će se posljedice tek vidjeti. Objavljeno je jedino kako je u napadu na Svatovo u Luhansku ranjen ruski general-major Oleg Cokov, zapovjednik 144. motorizirane pješadijske divizije.