Znanstvenici su uspješno od stanica kože dvaju muških miševa uspješno stvorili potomstvo. Zasluge za ovu prekretnicu u reproduktivnoj biologiji preuzima tim japanskog sveučilišta Osaka predvođen Katsuhikom Hayashijem. Iz stanica kože proizvedena su jajašca koja su kasnije transplantirana u ženke, a rezultat su bili zdravi mladunci, prenosi CNN.
Provedeno istraživanje moglo bi proširiti mogućnosti budućim tretmanima plodnosti, posebice za istospolne parove, ali i pomoći u sprječavanju izumiranja ugroženih vrsta. Znanstvenici upozoravaju da se još mnogo toga treba istražiti prije nego li se kultivirane stanice počnu koristiti za proizvodnju ljudskih jajašaca.
Stanice kože iz mišjih repova
Istraživači su uzeli stanice kože iz repova odraslih muških laboratorijskih miševa. Te stanice, kao i one kod muškaraca, sadrže jedan X i jedan Y kromosom. Njih su pretvorili u inducirane pluripotentne matične stanice (iPSC) - vrstu stanice koju su znanstvenici reprogramirali u embrionalno stanje.
Takve se stanice mogu razviti u bilo koju vrstu ljudske stanice te se koriste u biološkim istraživanjima kao i istraživanjima ljudskih bolesti i razvoj lijekova. Proces genetskog inženjeringa, koji uvodi specifične gene za stvaranje stanica koje oponašaju embrionalne matične stanice, prvi je uveo nobelovac Shinya Yamanaka.
- Kad se iPSC uzgajaju u laboratoriju, neke stanice spontano gube Y kromosom koji nije neophodan za rast ove vrste stanica i stvaraju se XO stanice, objasnio je Hayashi.
Uzgajali su XO stanice i otkrili da su neke stanice razvila dva X kromosoma kao rezultat pogrešnih dioba stanica, što ih čini kromosomski ženskim (XX). XO stanice dodatno su tretirali reversinom koji je povećao broj XX stanica. Sljedeći korak bilo je pretvaranje tih stanica u primordijalne zametne stanice koje su zaključno pretvorene u jajne stanice. Oplođene su spermom i transplantirane u maternicu miša iz kojih je proizašlo živo potomstvo.
- Primjenu ovog principa na ljudima još treba istražiti. U studiji na miševima, vrlo je malo mišjih embrija rezultiralo živim potomcima, a posljednji koraci za pretvaranje zametnih stanica u jajašca nisu dovoljno pouzdani za upotrebu na ljudskim stanicama, rekao je Rod Mitchell, profesor na Sveučilištu Edinburgh.
Samo 7 od 630 transplantiranih mišjih embrija rezultiralo je živim mladuncima. Hayashi je objasnio da niska stopa uspjeha od oko 1 posto nije rezultat procesa pretvorbe spolnih kromosoma, već su stanice uzgojene u laboratoriju inferiornije od onih u živim organizmima.
Što je sljedeće?
Ovo istraživanje povećalo je mogućnost da bi jednog dana istospolni parovi mogli imati dijete koje dijeli gene oba roditelja.
- Bit će teško proizvesti bebe od muško-muških ljudskih parova zbog tehničkih i etičkih razloga, ali teoretski je to moguće, rekao je Hayashi. Dodao je da bi bilo teže postići obrnuto - napraviti spermu iz ženskih stanica jer one ne sadrže Y kromosom koji je neophodan.
Glenn Cohen, profesor prava na Pravnom fakultetu na Harvardu, rekao je da je rad pokrenuo oštra etička i pravna pitanja o kojima društvo mora početi razmišljati. Posebno se obraća pažnja na pitanja uzgoja embrija, proizvodnju njih stotinu da bi se odabrao najbolji, ali i neovlaštenu upotrebu nečijih stanica.
- U najekstremnijem slučaju, zamislite pojedinca koji koristi oljuštene stanice kože koje je Brad Pitt ostavio na kadi da bi izvukao spermu ili jajnu stanicu u svrhu reprodukcije, rekao je Cohen.
Spašavanje životinja od izumiranja
- Ovo je vrlo uzbudljivo otkriće za očuvanje vrsta. Tehnike koje je razvio Hayashi mogle bi pomoći programu uzgoja sjevernog bijelog nosoroga. Na svijetu su ostale samo dvije jedinke ove vrste i obje su ženke, možda bi ih se moglo umjetno uzgojiti uzorcima sperme i tkiva pokojih mužjaka, rekao je Thomas Hildebrandt, voditelj upravljanja reprodukcijom na Institutu Leibniz.