.jpg)
U dnevnom brifingu njemačkog izdanja medija 'Politico', "Morgen Europa", u srijedu se kao glavni akter našao hrvatski premijer Andrej Plenković. Autor Florian Eders piše da Plenković želi pripadati jezgri Europe na Mediteranu, a ne da rasprava o budućnosti Europe pripada samo Njemačkoj i Francuskoj. Kako to zaključuje? Sam Plenković je tako rekao za Morgen Europa.
"Kao najmlađa članica 'kluba', Hrvatska želi postati dio užeg kruga Europske unije", kaže premijer. "Vidim novi entuzijazam koji je donio francuski predsjednik Emmanuel Macron i čvrstu njemačku kancelarku Angelu Merkel. Danas želim Hrvatsku pozicionirati kao zemlju koja je u prvim godinama članstva u EU profitirala od kohezijske politike, a koja istovremeno unutar zemlje jača svoju europsku orijentaciju."
Plenković je s Morgen Europa razgovarao u hotelu noć prije nego će biti gost Visokog povjerenstva, predsjednika Jean-Claude Junckera i predsjednika Vijeća Donalda Tuska.
"Mislim da građani Hrvatske žele da njihova vlada našu zemlju smjesti u središte europskog projekta"", citiraju ga, a potom navode da ima 47 godina, da je odvjetnik i diplomat, te da je godinama bio HDZ-ov zastupnik EPP-a (European People's Party).
"Na području zapadnog Balkana i pred Bruxellesom je kao svoj zaštitni znak učinio proeuropski smjer", navode, i dodaju da Komisija od njega ipak očekuje da riješi granični spor sa Slovencima, a time stvori i model za 'Zapadni Balkan'. Kažu da to Plenković već ima na umu, i da će u narednim danima (Politico) objaviti više o tome.
Schengen i euro
Ulazak u zonu Schengena i uvođenje eura kao jedinstvene valute navode se kao dva Plenkovićeva prioriteta. U Schengenu nas vidi u prvoj polovici 2020., a u eurozoni kasnije, čak i do 2024. godine. Štoviše, dodaje da bi volio još biti tu kad se to dogodi, tj. osvojiti još jedan mandat da bi to stigao ostvariti.
Hrvatska je puno učinila da udovolji zahtjevima i kriterijima koji se podrazumijevaju za ulazak u Schengen i u eurozonu, no jedan veliki još uvijek žulja - javni dug.
"Sad smo na ispod 80 posto i na dobrom smo putu da do kraja mandata moje Vlade dođemo na 70 posto", kazao je hrvatski premijer.
Upitan je i o reformama Europske unije, budući da će Juncker 'svaki čas' zemljama članicama EU predstaviti paket prijedloga o tome kako bi Europi moglo ići bolje.
Hrvatski premijer je nadalje opisan kao 'favorit' za sljedeće izbore za Europski parlament u 2019. godini. "To je bila dobra novost. Još 2014. godine sam bio prvi na listi svoje stranke, Jean-Claude Juncker je bio moj favorit, i tako smo nekako radili jedan za drugog", prisjeća se Plenković koji kaže da je bilo važno pokazati da su dio velike obitelji EPP-a. "Prvi na listi dao je inače nacionalno obojenoj raspravi jedan europski kontekst."
Za transnacionalne liste je Plenković pak manje "što objašnjava među ostalim vrlo praktičnim argumentom da bi to zapostavljalo manje članice i stranke". "Pitam se kako bi jedan hrvatski kandidat našao vrijeme i sredstva da se predstavi biračima u Turku, Galwayu ili Saarbrückenu. To je iz moje točke gledišta plemenita, ali još uvijek nezrela ideja kada govorimo o europskim izborima 2019.".
Na pitanje o dva predsjednika za Komisiju i za Vijeće, Plenković kaže - zašto ne!
"Imali smo samo jednog predsjednika Europskog vijeća za dva mandata (Herman Van Rompuy i Donald Tusk). Mislim da ću pogledati što Komisija predlaže, a potom razgovarati s kolegama, pa ćemo odlučiti je li sad pravo vrijeme za takve prijedloge. Deset godina nije dugo razdoblje na europskoj razini", kaže hrvatski premijer.
'Ako ćemo morati davati više EU, hoćemo, ali ponuda ne bi bila ista kao da je došla iz Njemačke'
Manja Komisija? "Još ne. Dolazim iz zemlje koja tek pet godina ima povjerenika. Ne znajući hoćemo li imati još jednog ili ne, ne mislim da bi to moglo dodati vrijednost gledištu moje zemlje na EU i na Komisiju", kaže Plenković, koji stoga ne misli da bi se to trebalo dogoditi u zakonodavstvu za razdoblje od 2019. do 2024. godine.
Inače, bliži se razdoblje kad Europska komisija u svibnju treba iznijeti prijedlog proračuna za razdoblje nakon 2020., a dogovor bi se trebao postići prije europskih izbora iduće godine.
I Plenković bi volio da rasprava završi do svibnja 2019. jer bi to dalo "veću jasnoću, sigurnost i više vremena". "No jasno, Hrvatska je među tzv. kohezijskim zemljama, dakle onima koje više dobiju nego što ulažu. Da nas pitaju hoćemo li ulagati više, učinili bismo to. Doduše, ponuda nije ista kao kad bi došla iz Njemačke", rekao je.
Premijer Andrej Plenković danas je na kolegiju Europske komisije. Kasnije će se odvojeno sastati s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.