Troje srpskih državljana proglašeni su krivima zbog postavljanja svinjskih glava ispred devet džamija u pariškoj regiji u rujnu 2025. godine, a osuđeni su krajem prosinca na visokom sudu u Senti, gradiću oko 50 kilometara istočno od Beograda, zbog špijunaže i rasne diskriminacije.
Srpske vlasti također su osudile ove osobe zbog sudjelovanja u bacanju zelene boje na Spomenik holokaustu i na tri pariške sinagoge u svibnju 2025. godine. Oba su čina izazvala snažnu osudu i val ogorčenja u Francuskoj, prije nego što su francuske obavještajne službe povezale ove akcije s Rusijom.
Presuda je donesena ‘potiho‘, bez snažnog odjeka, u sklopu nagodbe o priznanju krivnje, a otkrila ju je u petak, 6. ožujka, balkanska podružnica Radija Slobodna Europa (RFE), kako prenosi Le Monde. Presuda, koju je pregledao i Le Monde, potvrdila je da je skupina "primala naređenja i financijska sredstva od struktura unutar obavještajnih službi Ruske Federacije", kako piše ugledni francuski medij.
Svi optuženici su iz istog malog grada Velika Plana, od nekih 15.000 stanovnika, a po zanimanju su se izjasnili kao nezaposleni radnik, laboratorijski tehničar i konobar. Regrutirala ih je i poslala u Francusku za svotu nekoliko tisuća eura osoba koju se u presudi naziva "Hunter" (lovac), a prema istraživanju neovisnog digitalnog francuskoj medija Mediapart, riječ je o Srbinu imena Aleksandar Savić. Podaci o njemu trenutačno su vrlo oskudni, a njegovi ‘regruti‘ su osuđeni na kućni pritvor od šest do 18 mjeseci s elektroničkim nadzorom. Uz to, osam drugih osoba još uvijek je pod istragom.
Srbija glavno središte ruskih napora destabilizacije
Prema presudi, skupina je izvela i druge akcije koje su prošle neprimijećeno, poput postavljanja "600 do 700 naljepnica" u blizini Arc de Triompha i u 18. pariškom okrugu u travnju 2025., pozivajući na obilježavanje genocida nad Armencima, a postavili su i plastične kosture ispred Brandenburške vrata u Berlinu u srpnju prošle godine. "Još uvijek čekam svoju mirovinu. Hvala, Merz“, pisalo je na njemačkim porukama u referenci na kancelara Friedricha Merza.
Prema srpskom pravosudnom sustavu, "cilj ove skupine bio je provođenje političke destabilizacije i poticanje vjerske i etničke mržnje u Francuskoj i Njemačkoj", kako piše Le Monde.
Dok je upotreba nepripremljenih pojedinaca, često nesvjesnih značenja i težine djela, za provođenje destabilizacijskih operacija u Europi dobro dokumentirana još od početka rata u Ukrajini, 2025. godina označava uspon Srbije kao glavnog središta ruskih destabilizacijskih napora. U rujnu su moldavske vlasti uhitile više od 70 moldavskih i rumunjskih državljana koji su osumnjičeni da su prošli obuku na srpskom teritoriju kako bi se pripremili za nerede pred izbore 28. rujna prošle godine, na kojima su na kraju uvjerljivo pobijedile proeuropske stranke.
Prema podacima srpske policije, ova je skupina uključivala više od 150 ljudi koji su obučavani nekoliko tjedana u kampu uz jedan restoran uz rijeku koja čini granicu između Srbije i Bosne i Hercegovine. U ovom slučaju, uhićena su i dva srpska državljanina. Sudbina navodnog organizatora kampa, za kojeg Radio Slobodna Europa tvrdi da je ruski državljanin, još je nepoznata.
Izbor Srbije za bazu ovih operacija, piše francuski dnevnik, nije slučajan. Ruski čelnik Vladimir Putin i njegove službe preferiraju za ovakve poslove državljane zemalja poznatih po niskom životnom standardu i snažnom proruskom sentimentu. Primjerice, u slučaju "crvenih ruku" koji je ciljao Spomenik holokaustu 2024. godine, Kremlj se oslonio na Bugare, koji su osuđeni od strane kriminalnog odjela Pariškog suda u listopadu 2025.
Vučić blizak s Putinom, ali jako mu važan i Macron
Srbija, zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji, koja unatoč tome odbija uskladiti svoju politiku sa sankcijama protiv Rusije, nudi "praktičnu" dimenziju - nema viza za ruske državljane, a srpski državljani ne trebaju vize za putovanje unutar EU-a. "Nudi najbolje uvjete za hibridne operacije jer je stanovništvo pretežno prorusko, a ruski i srpski režimi uzajamno si pomažu", objašnjava Predrag Petrović, istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, ističući blizak odnos između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Putina.
Istraživačka novinarska mreža BIRN otkrila je da su dvojica srpskih državljana uhićena u vezi s obukom u Moldaviji bivši pomoćnici i bivši članovi stranke Nenada Popovića, srpskog ministra koji je 2010. godine od Putina primio odlikovanje. Iako su novinari financirani od strane SAD-a, poput RFE-a, ili EU-a, poput BIRN-a, opširno izvještavali o ovim ruskim operacijama, one su gotovo potpuno ignorirane od mnogih srpskih medija pod vladinom kontrolom, koji su preplavljeni proruskim porukama i propagandom.
Prema Petroviću, srpski pravosudni sustav djelovao je tako brzo u slučaju svinjskih glava "samo zato što su bili suočeni s neoborivim dokazima" koje su pružile francuske vlasti, a također i zato što je "Francuska vrlo važna za gospodina Vučića". Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije kritizirao srpsku vladu otkako je 2024. godine prodao 12 borbenih zrakoplova Rafale srpskoj vojsci.
"No, u biti, Srbija ne čini ništa kako bi stvarno zaustavila ove operacije utjecaja, kao što pokazuje činjenica da nijedan Rus nije uhićen", rekao je Petrović. Čak je i njegov istraživački centar, poznat po kritičkom stavu prema Rusiji, bio žrtva velikog kibernetičkog napada u jesen prople godine. Nimalo iznenađujuće, Microsoft je napad pripisao hakerskim skupina povezanim s ruskom obavještajnom službom, zaključuje Le Monde.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....