Portugal prednjači u svijetu u dekriminalizaciji droga: još 2001. legalizirali su upotrebu svih droga, ne samo marihuane nego i kokaina i heroina. Uzor su drugima, i dalje su uvjereni da je ta politika bila ispravna, no droga je na ulici postala toliko vidljiva da su sve jači glasovi za uvođenje ograničenja.
"Odnedavno je u Portugalu zabranjeno pušiti cigarete u okolini škola i bolnica. Zabranjeno je reklamiranje sladoleda i bombona. No, ljudima je dopušteno otvoreno si ubrizgavati drogu. Normalizirali smo to", kritizira gradonačelnik Porta Rui Moreira.
Gradonačelnik portugalskog lučkog grada među onima je koji traže da se preispita hvaljeni model dekriminalizacije. Ili makar da se upotreba droga na javnim mjestima počne kontrolirati i ograničavati jer su im ulice postale zakrčene odbačenim špricama, posvuda leže drogirani ljudi kojima pomažu humanitarne organizacije. Broj narkomana je porastao, no i dalje je niži nego drugdje u Europi. Policija za porast kriminala okrivljuje porast broja korisnika droga.
Policija je pojačala patrole u dijelovima Porta s puno korisnika droge, ali ponegdje su se organizirale i ulične straže jer stanovnici za porast krađa i pljački optužuju ovisnike, piše američki Washington Post. Država financira centre za korištenje droga u kojima ovisnici dobiju i medicinsku pomoć. Dijelovi grada puni su ovisnika: kombi neprofitne organizacije SAOM, koju financira vlada, dijeli im vodu, metadon, lijekove, šprice i ostali pribor, kondome i higijenske maramice.
Pandemija covida-19 gurnula je mnoge preko granice izdržljivosti i potaknula povećanje upotrebe droga diljem svijeta. Raste proizvodnja kokaina, policije objavljuju rekordne zapljene amfetamina i metamfetamina. Samo u SAD-u broj mrtvih od predoziranja u protekle dvije godine premašio je 100.000 godišnje, piše Washington Post. To je dvostruko više nego 2015. Zatvori su pretrpani osuđenima zbog droge. Mnogi rješenje traže na primjeru Portugala. Ta je zemlja 2001. dekriminalizirala konzumaciju svih droga te kupovanje i posjedovanje desetodnevnih zaliha. Policija bi one koje zatekne u zloporabi droge trebala registrirati i uputiti "povjerenstvu za odvraćanje", pa na liječenje. No, na liječenje se čeka godinu dana. Problem je što je zbog ekonomske krize Portugal u međuvremenu bio prisiljen smanjiti iznos namijenjen liječenju. Broj zainteresiranih pada, pristanak je dobrovoljan.
I druge zemlje idu putem dekriminalizacije, ali nitko u Europi nije otišao tako daleko u tom smjeru kao Portugal. Dekriminalizacija je donijela velike uspjehe: u nekoliko godina jako je smanjen broj novozaraženih HIV-om, a od 2000. do 2008. broj zatvorenika pao je za 16,5 posto. Kako se novac, umjesto za zatvore, uložio u liječenje ovisnika, pale su i stope predoziranja. Nema dokaza o porastu upotrebe droga. U izvještaju Instituta Cato iz 2009. navodi se da se nije ostvarilo "ništa od parade užasa koju su predviđali protivnici dekriminalizacije".
No, mnogima smeta što su droga i ovisnici postali jako vidljivi u gradovima, ali i to što su nevladine udruge koje financira država više koncentrirane na pomoć ovisnicima nego na njihovo liječenje. Djeluju tako kao da bi doživotno korištenje droga trebalo promatrati kao ljudsko pravo.
Nedavno objavljeno istraživanje pokazuje da se postotak odraslih Portugalaca koji su koristili droge povećao na 12,8 posto u 2022. u odnosu na 7,8 posto u 2001. To je još uvijek manje od europskog prosjeka: više nego u Njemačkoj, ali manje nego u Francuskoj i Italiji. Međutim, stope predoziranja dosegnule su najvišu razinu u 12 godina i u Lisabonu su se gotovo udvostručile od 2019. do 2023. Prema uzorcima iz kanalizacije, stanovnici Lisabona su u korištenju kokaina i ketamina sada među prvima u Europi, uz povišene stope vikendom. Odvoz otpada vezanog uz drogu s gradskih ulica u Portu je između 2021. i 2022. porastao za 24 posto. Kriminal je u 2022. porastao za 14 posto. Policija za to djelomično krivi povećanu upotrebu droga.
"Policija ima vezane ruke", žali se António Leitão da Silva, šef policije Porta.
I druga mjesta koja su prednjačila u legalizaciji droga sada povlače ručnu. Amsterdam, poznat po svojim coffee shopovima s marihuanom, prošlog mjeseca zabranio je pušenje marihuane na javnim mjestima. U Norveškoj je plan dekriminalizacije droga sličan portugalskom propao 2021., pa su se se umjesto toga odlučili za postupniji pristup.
Gradonačelnik Porta i drugi kritičari ne pozivaju na potpuno ukidanje dekriminalizacije, nego na ograničavanje prava na korištenje droga u urbanim područjima te u blizini škola i bolnica. No, kako je politika dekriminalizacije omiljena, čak su i takve ideje naišle na otpor. Gotovo 200 stručnjaka potpisalo je peticiju protiv inicijative gradske uprave Porta koja je u siječnju tražila promjene na nacionalnoj razini. I nakon 20 godina iskustva u Portugalu stručnjaci tvrde da je zatvaranje i kažnjavanje ovisnika i dilera štetnije za društvo od dekriminalizacije. No, zabrinjava što je sve manje onih koji odlaze na liječenje od ovisnosti: s vrhunca od 1150 u 2015. godini taj je broj pao na 325. u 2021.
Voditelj portugalskog instituta za korištenje droga João Goulão, tvorac projekta dekriminalizacije, još u prosincu javno je priznao da "ono što imamo danas više nikome ne služi kao primjer". No, on smatra da nije problem u modelu, nego u novcu. Zbog ekonomske krize Portugal je smanjio izdvajanja za pomoć ovisnicima sa 76 milijuna eura na 16 milijuna i velik dio posla prepustio nevladinim udrugama. Goulão kaže da su na početku bili uspješni u suočavanju s tadašnjom epidemijom heroina, ali su nakon toga pali u učinkovitosti - i zbog znatnog pada proračunskog novca namijenjenog liječenju i rehabilitaciji ovisnika.