Kad je poljski premijer Donald Tusk u rujnu prošle godine rekao da je Poljska ulazi u "klub bilijunaša", kojem pripada svega dvadesetak gospodarstava svijeta, mnogi su u toj objavi vidjeli simboličnu potvrdu golemog preokreta. Zemlja iz koje su desetljećima ljudi odlazili trbuhom za kruhom, postala je jedno od najvažnijih europskih gospodarskih središta u koje se sve više ljudi useljava.
Prije samo 35 godina Poljska je izgledala bitno drukčije. Poljaci su šećer i brašno kupovali na bonove, a plaća im je bila desetinu onoga što su zarađivali stanovnici Zapadne Njemačke. Danas je slika bitno drukčija i ekonomisti nazivaju Poljsku pozitivnim primjerom u vrijeme kad se gospodarski pesimizam se širi Europskom unijom. Prema podacima Eurostata, poljski BDP po stanovniku porastao je na 55.340 dolara u 2025. godini, odnosno na 85 posto prosjeka EU-a.
Poljska je prešla prag nominalnog BDP-a od bilijun dolara i ozbiljno se približava tome da prestigne Švicarsku. U izvješću iz travnja, Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će poljski nominalni BDP dosegnuti oko 1,25 bilijuna do 2028., čime će prestići švicarsko gospodarstvo.
Što je ključ uspjeha?
Sjedinjene Države, koje ove godine presjedaju skupinom G20, najavile su da će summit u Miamiju pozvati i Poljsku te podržati njezino nastojanje da postane punopravna članica skupine. "Nacija koja je nekoć bila zatočena iza Željezne zavjese pridružit će nam se kako bi zauzela svoje zasluženo mjesto u skupini G20. Uspjeh Poljske dokaz je da je usmjerenost na budućnost bolji put od usmjerenosti na stare nepravde. To pokazuje kako partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i američkim tvrtkama može potaknuti zajednički prosperitet i rast", izjavio je državni tajnik Marco Rubio u prosincu prošle godine.
Ali, je li doista (samo) partnerstvo sa SAD-om zaslužno za takav gospodarski razvoj, kao što Rubio tvrdi? Ekonomisti ističu da je ipak riječ o kombinaciji nekoliko čimbenika, od tržišnih reformi, relativno velike domaće ekonomije, ulaganja u proizvodnju i infrastrukturu do iskorištavanja europskih fondova, iskorjenjivanja korupcije na nižim razinama vlasti i razvoja obrazovane radne snage.
"Jedan od najvažnijih čimbenika poljskog gospodarskog rasta bila je brza izgradnja snažnog institucionalnog okvira za poslovanje", izjavio je za AP ekonomist Marcin Piatkowski sa Sveučilišta Kozminski. To uključuje uspostavu antimonopolskih agencija i regulatornih tijela, čime se osiguralo da poljsko gospodarstvo "ne postane plijen koruptivnih praksi i oligarha, kao što se to dogodilo drugdje u postkomunističkom svijetu".
Liberalizacija
Plan koji se povezuje s tadašnjim ministrom financija Leszekom Balcerowiczem liberalizirao je cijene i trgovinu te otvorio put privatizaciji i razvoju tržišnog gospodarstva. Ali preobrazba nije bila ni automatska ni bezbolna. Tranzicija je donijela visoku inflaciju, pad proizvodnje u pojedinim sektorima i nezaposlenost. Dugoročno su se, međutim, stvorili uvjeti za razvoj malih i srednjih privatnih poduzeća, priljev stranog kapitala te jačanje bankarskog i financijskog sektora. Prema podacima Svjetske banke, poljski nominalni BDP porastao je s približno 66 milijardi dolara 1990. na oko 1,035 bilijuna dolara 2025., odnosno na gotovo 16 puta veću vrijednost.
Ulazak u Europsku uniju 2004. i Schengen 2007. otvorio je mnoge nove prilike. Poljske tvrtke dobile su pristup jedinstvenom tržištu, zemlja je privukla strane investicije, a europsko financiranje pomoglo je modernizaciji infrastrukture. U razdoblju od 2014.–2020. Poljskoj je u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova dodijeljeno oko 91,3 milijarde eura. Članstvo u EU-u olakšalo je Poljacima odlazak na rad u druge države članice, a iseljavanje nakon 2004. postalo je važan dio poljske priče. No s rastom gospodarstva promijenio se i smjer migracijskih tokova, pa su se Poljaci polako počeli vraćati s ušteđevinom i iskustvom. Istodobno, poljsko tržište rada počelo je privlačiti radnike iz inozemstva. Prema podacima poljskog statističkog ureda GUS-a, krajem prosinca 2025. u Poljskoj je radilo oko 1,14 milijuna stranih državljana, što je 7,2 posto više nego godinu prije. Većinu strane radne snage (oko 67 posto) čine Ukrajinci.
Povratak u zemlju
Joanna Kowalska, inženjerka iz Poznanja, radila je u SAD-u za Microsoft, no nakon pet godina odlučila se vratiti u Poljsku. "Često me pitaju gubim li nešto povratkom u Poljsku, ali iskreno, mislim da je zapravo obrnuto. U mnogim smo područjima ispred Sjedinjenih Država", izjavila je za AP. Kowalska sada radi u Poznanjskom centru za superračunalstvo i umrežavanje, koji sudjeluje u razvoju prve poljske "tvornice" umjetne inteligencije.
Njezino samopouzdanje dijele i brojni poljski poslovni čelnici. "Više se ne osjećaju zastrašeno niti sputano osjećajem manje vrijednosti", izjavio je za Deutsche Welle Dominik Kopiński, viši savjetnik u Poljskom ekonomskom institutu. Sličnu promjenu u razmišljanju opisuje i Michał Nowakowski, jedan od izvršnih direktora kompanije CD Projekt Red, zaslužne za razvoj videoigara The Witcher i Cyberpunk 2077. "Imamo vrlo kvalitetna sveučilišta i programe za stjecanje vještina. Vjerujem da nas to može dovesti do neslućenih visina. Mi smo zemlja odgovarajuće veličine, ni premala ni prevelika, i više nemamo kompleks manje vrijednosti. Ništa nas ne koči", kazao je Nowakowski.
Vojna sila
Poljska je posljednjih godina dobila i na geopolitičkoj važnosti. Njezina uloga na istočnom krilu NATO-a, granica s Ukrajinom i Bjelorusijom te rat u Ukrajini potaknuli su snažno povećanje obrambenih izdataka. Prema procjenama NATO-a za 2025., Poljska je članica koje izdvaja najveći udio BDP-a za obranu, približno 4,5 posto. Velik dio tih obrambenih izdataka odnosi se na nabavu vojne opreme iz inozemstva, a ne na domaću proizvodnju. No, kako ističe Katarzyna Rzentarzewska, glavna makroanalitičarka za srednju i istočnu Europu u Erste grupi, važan pokretač poljskoga gospodarskog rasta jest domaća privatna potrošnja, a ne izvoz. "To je jedan od stupova rasta", kaže ona za DW, ističući da snažno domaće tržište podupiru niska nezaposlenost i rast realnih plaća. To zemlji također omogućuje da bude relativno zaštićena od vanjskih šokova.
Iako Poljska uživa u gospodarskom prosperitetu, nisu svi uvjereni da će to potrajati. Starenje stanovništva i niska stopa nataliteta znač da će manje radnika moći uzdržavati umirovljenike. Plaće su porasle, ali su i dalje niže od prosjeka EU-a. Euronews otkriva da je u 2023. prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 1505 eura, dok je prosjek za EU bio 3155 eura. Zemlja se također mora nositi s rastućim javnim dugom. Prema podacima Eurostata, proračunski deficit je dosegnuo 7,3 posto BDP-a, znatno premašivši referentnu vrijednost od tri posto utvrđenu fiskalnim pravilima EU-a. Osim toga, ekonomisti kao razlog za zabrinutost ističu i jačanje stranaka krajnje desnice, koje zazivaju "Polexit", odnosno izlazak Poljske iz Europske unije. Prema anketi Instituta za tržišna i društvena istraživanja za Polsat News objavljenoj ožujku, izlazak iz EU-a podržava oko 23 posto Poljaka, a oko 73 posto podržava ostanak u Uniji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....