Komercijalni LNG tanker po prvi je put preplovio hladnu sjevernu rutu od Europe do Azije bez zaštite ledolomca. Specijalno izgrađenom brodu trebalo je šest i pol dana za novi rekord, objavili su ruski vlasnici tankera, piše BBC.
300 metara dugačak brod Christophe de Margerie u vlasništvu ruske tvrtke Sovcomflot prevozio je ukapljeni plin iz Norveške za Južnu Koreju. Povišene temperature na Arktiku otvorile su put komercijalnim transportima na ovoj ruti.
Christophe de Margerie je prvi i trenutno jedini na svijetu LNG tanker koji je ujedno u stanju i lomiti led tijekom plovidbe. Također, najveći je komercijalni brod s atestom Arc7 što znači da može ploviti kroz led debeo do 2,1 metra. Stručnjake je oduševila i činjenica da je održavao prosječnu brzinu od 14 čvorova ploveći kroz led koji je na mjestima bio više od metra debljine.
Na svom prvom putovanju ove godine usidrio se u ruskoj luci Sabetta gdje je Vladimir Putin čestitao članovima posade i svima koji su sudjelovali u gradnji. - Ovo je velik i važan događaj u otvaranju Arktika - rekao je.
Ruska tvrtka Sovcomflot koristit će ovaj tanker za izvoz plina s poluotoka Jamala na azijsko tržište kasnije ove godine, a Christophe de Margerie samo je prvi u floti koja bi u konačnici trebala brojati 15 brodova istog tipa koji bi plin trebali transportirati arktičkom rutom tijekom cijele godine.
- Prije smo mogli ploviti samo od ljeta do jeseni, no ovaj će brod moći voziti prema zapadu cijele godine iz Sabette na Jamalu i prema istoku od srpnja do prosinca. Prije je ta sjeverna ruta bila otvorena samo četiri mjeseca, a i onda ste morali imati ledolomce, tako da je ovo značajan napredak - rekao je glasnogovornik Sovcomflota Bill Spears za BBC.
Prošle je godine 19 brodova prešlo sjevernu rutu od Atlantika do Pacifika. Visoke cijene osiguranja kao i visoke naknade koje se naplaćuju ruskim ledolomcima često obeshrabruju vlasnike brodova i odvraćaju ih od sjeverne rute premda su ekonomske prednosti zbog radikalno kraćeg puta jasne. Christophe de Margerie je trebao 19 dana za kompletno putovanje što je oko 30% brže nego da je išao preko Sueza.
Tanker Christophe de Margerie u ožujku ove godine u luci na Jamalu
Posljednjih 30 godina zabilježeno je značajno smanjenje ledenih površina na Arktiku što znanstvenici pripisuju posljedicama globalnog zatopljenja. Prema Američkom nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu (US National Snow and Ice Data Centre) ove je godine razina leda treću godinu zaredom rekordno niska.
Premda se ruski brodovlasnici nadaju promjeni koja će im omogućiti cjelogodišnje putovanje po Sjevernom ledenom moru, ekolozi su zabrinuti da bi povećanje prometa moglo ostaviti negativne posljedice na okoliš.
- Zabrinuti smo da se ovdje radi o komercijalnoj prilici koja se otvorila samo zbog globalnog zatopljenja, a posebno nas zabrinjava iskorištavanje smanjenja leda i širenje brodskih aktivnosti na taj dio svijeta. Ne radi se tu o jedrenju u otvorenim vodama. Čak i kad imate brod koji se može ‘suočiti’ s ledom, rizici su veliki - rekao je John Maggs iz organizacije Seas at Risk.
Osim rizika od nesreće ili izlijevanja, postoji zabrinutost i da brodovi na ovoj ruti koriste snažnije i štetnije gorivo čiji nusprodukti mogu biti vrlo štetni za snijeg i led te čak ubrzati otapanje.
- Rizici za okoliš su enormni. Industrijski proizvod provlačimo kroz netaknuti arktički okoliš, sigurno će biti utjecaja - a što dobivamo zauzvrat, malo kraće putovanje? Dobit od 30% nije pretjerano velika ako mene pitate - rekao je Maggs.