OTROVNI OBLACI

Prijestolnici mormona prijeti ‘ekološka nuklearna bomba‘: ‘Izumiranje bi moglo početi već ovog ljeta‘

Ako jezero doista nestane, nastala bi katastrofa jer je tlo ispod jezera puno arsena i drugih otrovnih metala

Veliko slano jezero

 Justin Sullivan/Getty Images/Profimedia/Justin Sullivan/Getty Images/Profimedia

Kako se obližnje Veliko slano jezero isušuje uslijed klimatskih promjena, američkom Salt Lake Cityju prijeti 'ekološka nuklearna bomba', upozoravaju znanstvenici.

Veliko slano jezero već se smanjilo za dvije trećine. Klimatske promjene i brzi rast stanovništva spuštaju razinu vode, a kako korito jezera sadrži visoke udjele arsena, isušivanje stvara oblake otrovne prašine koji prenose čestice arsena u pluća stanovnika milijunskog Salt Lake Cityja, prenosi New York Times.

Izumiranje prijeti jezerskim muhama i račićima, što bi moglo početi već ovog ljeta. To prijeti opstanku 10 milijuna ptica selica, koje se svake godine zaustave na jezeru.

"Imamo potencijalnu nuklearnu bombu za okoliš koja će eksplodirati ako ne poduzmemo dramatične mjere", upozorava Joel Ferry, vlasnik ranča uz obalu jezera i republikanski zastupnik.

Kako klimatske promjene i dalje izazivaju rekordnu sušu, nema lakih rješenja, piše NYT. Spašavanje Velikog slanog jezera zahtijevalo bi puštanje više snijega s planina da teče u jezero, ali to bi značilo manje vode za stanovnike i poljoprivrednike.

Problem Velikog slanog jezera postavlja ključno pitanje: koliko brzo su se Amerikanci spremni prilagoditi učincima klimatskih promjena, i kad je očito da su hitni i potencijalno katastrofalni?

Ulozi su alarmantno visoki, upozorava Timothy D. Hawkes, republikanski zastupnik koji se zalaže za odlučnije djelovanje. Veliko slano jezero riskira sudbinu kalifornijskog jezera Owens, koje je presušilo prije nekoliko desetljeća. Posljedica isušivanja tog jezera je najgore zagađenje prašinom u SAD-u i iseljavanje obližnjih naselja.

Šire područje Salt Lake Cityja jedno je od najbrže rastućih urbanih područja u Americi, gdje sada živi 2,5 milijuna ljudi, privučenih prirodnim ljepotama i relativno niskim životnim troškovima. Taj je grad moguć zbog snijega u planinama na istoku. Taj snijeg hrani tri rijeke koje osiguravaju vodu za naselja i farme na rubu velegrada, prije nego što se uliju u Veliko Slano jezero.

Taj je hidrološki sustav donedavno održavao osjetljivu ravnotežu: ljeti bi se uslijed ispravanja razina vode u jezeru spuštala oko dva metra; u proljeće, kako se snježni pokrivač topi, ponovo bi se dizala.

No dvije velike promjene izbacuju sustav iz ravnoteže: s jedne strane brzi rast stanovništva, pa se troši više vode prije nego što stigne do jezera, a s druge strane su klimatske promjene, tumači klimatolog Robert Gillies, profesor na Državnom sveučilištu Utah. Više temperature uzrokuju da se veći dio snijega pretvori u vodenu paru, koja zatim bježi u atmosferu, umjesto da se pretvara u oborine i teče u rijeke. Više topline također znači veću potražnju za vodom za travnjake i usjeve, dodatno smanjujući količinu koja dospijeva u jezero.

A jezero koje se smanjuje znači manje snijega. Dok oluje prelaze preko Velikog slanog jezera, upijaju dio njegove tekućine, koja zatim pada kao snijeg u planinama. Jezero koje nestaje ugrožava taj obrazac. Ako nemate vodu, nemate industriju, nemate poljoprivredu, nemate život, upozorava dr. Gillies.

Ove godine očekuje se nova rekordno niska razina jezera. Površina jezera smanjila se na trećinu od kraja 80-tih, prema mjerenjima američkog Geološkog zavoda.

Kako razina vode u jezeru opada, koncentracija soli se povećava. Udio soli u dijelu jezera najbližem Salt Lake Cityju varirao je između 9 i 12 posto. Ako dosegne 17 posto, alge u vodi će izumirati, što ugrožava račiće koji žive od njih. "Mi smo na ivici. To je zastrašujuće", upozorava dr. Bonnie Baxter, profesorica biologije na Westminster Collegeu.

Dugoročni rizici su još gori. Kevin Perry, profesor atmosferskih znanosti na Sveučilištu Utah, upozorava da tlo isušenog dijela jezera sadrži arsen, antimon, bakar, cirkonij i druge opasne teške metale, većinom od napuštenih rudnika. Ti su zagađivači još ispod tvrde kore, no ona erodira na vjetru i s vremenom štetne tvari odlaze u zrak. Oblaci prašine i bez arsena otežavaju disanje ljudima, osobito onima s astmom ili drugim respiratornim bolestima.

"Ovo je katastrofa", kaže dr. Perry.

U teoriji, stvar bi se lako dala popraviti: pustite da više vode s planina stigne do jezera, tako što ćete manje vode staviti na raspolaganje kućanstvima, farmama i poduzećima. No Salt Lake City već sada ima jedva dovoljno vode za svoje sadašnje stanovništvo, a očekuje se da će mu broj stanovnika narasti za 50 posto do 2060. godine.

Laura Briefer, šefica odjela za komunalne usluge u Salt Lake Cityju, kaže da grad može povećati količinu vode na raspolaganju na tri načina: tako da se preusmjeri više vode iz rijeka i potoka, da se reciklira više otpadnih voda ili da crpi više podzemne vode iz bunara. Međutim, svaka od tih strategija smanjuje količinu vode koja dospijeva u jezero. Ali bez tih dodatnih mjera, Salt Lake Cityju prijeti nestašica vode oko 2040. godine, kaže Laura Briefer.

Grad zato pokušava uštedjeti vodu. U prosincu su prestali izdavati dozvole za tvrtke koje zahtijevaju puno vode, kao što su punionice.

No Zachary Frankel iz ekološkog Vijeća za rijeke Utaha poziva gradske vlasti da povećaju cijenu vode, pa će smanjiti i potrošnju. Od većih gradova u SAD, Salt Lake City ima jednu od najnižih cijena vode, pa troši 96 galona dnevno po osobi, dok Los Angeles troši 77 galona.

Zahvaljujući Trumpovoj politici, Amerika je zaostala u ispunjavanju ciljeva smanjenja ispušnih plinova kako bi se usporilo globalno zatopljenje. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu objavila je da ove godine očekuje sezonu uragana na Atlantiku "iznad normalne". To bi mogla biti sedma godina za redom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 17:38