„Imamo četiri velike oluje koje vriju i svaka se može sinergijski prožeti sa drugom. Prva su klimatske promjene, druga je umjetna inteligencija odnosno nova tehnološka revolucija koja nudi enormna postignuća za čovječanstvo, ali može mu predstavljati i egzistencijalnu prijetnju. Treća je sigurnosna oluja. Rusija je duže u ratu s Ukrajinom nego što je bila s nacističkom Njemačkom. Imamo situaciju u Zaljevu, na Bliskom istoku, na Tajvanu i kao i niz lokalnih ratova u Africi i drugdje. I imamo 12.000 nuklearnih bojevih glava u svijetu u kojem više nema regulatornog okvira jer Start ugovor između SAD-a i Rusije od veljače više ne vrijedi. Četvrta je oluja globalnog upravljanja gdje su ključne multilateralne strukture došle do točke da se više ne mogu nositi s novim vremenom. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju je praktički mrtva nakon rata u Ukrajini, a Ujedinjeni narodi trebaju dubinsku reformu koja nije moguća. Vijeće sigurnosti se nije u stanju očitovati ni o čemu, ni o Zaljevu ni o Ukrajini. Kad prožmemo te četiri oluje, dolazimo do opasne situacije”, kaže u Briefingu diplomat Vladimir Drobnjak, bivši hrvatski veleposlanik u UN-u i glavni pregovarač za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
Napominje da klimatske promjene potiču migracijske valove koji utječu na stabilnost i demokratsku strukturu država koje su preplavljene migrantskim valovima. Treba nam, tvrdi jako globalno vodstvo, a potrebni su i novi regulatorni okvir koje može iznjedriti samo UN.
„Od sastanka Trumpa, Putina i Xija, ako do njega dođe, ne očekujem puno. Kina i Rusija vole sastanke za koje se unaprijed zna ishod, dok je Trump sasvim druga diplomatska škola – improvizacije, trenutka i transakcije. Bit će to trojici lidera prilika da svojoj javnosti prikažu svoju globalnu relevantnost. Mislim da neće samo pričati o ratovima, nego i o umjetnoj inteligenciji i nuklearnom oružju jer 90 posto nuklearnih glava na svijetu imaju te 3 države”, ističe Drobnjak.
„Nepredvidljivost je Trumpovo strateško oružje desetljećima. No, zadnjih godina to više nije samo stvar njegove političke strategije, nego i njegovih godina. On je u životnoj dobi kada nema koncentraciju i fokusiranost kao nekad. Rat u Iranu je strahovito koštao republikance. U Americi litra benzina košta kao kod nas, što je bilo nezamislivo. Trump je dobio izbore tvrdeći da će izvući Ameriku iz novih ratova. Ovaj rat je suprotno onome što je obećavao. Mislim da će on sada biti više fokusiran na mirovne inicijative nego na nove operacije u Zaljevu”, govori Drobnjak.
„Trumpova politika prema Rusiji će u velikoj mjeri biti ograničena Kongresom. Demokrati će biti u poziciji poticati proukrajinsku politiku Amerike. Na sutrašnjem sastanku Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju bit će prisutni i Europljani. Ne treba očekivati mirovni sporazum o kraju rata. Svaki veliki rat završava velikom mirovnom konferencijom pa će tako prije ili kasnije završiti i ovaj ukrajinski. Mislim da će taj sastanak učvrstiti teren za konačan proboj prema miru”, procjenjuje Drobnjak, dodajući da zima ide na ruku Moskvi kao što joj je od Napoleona bila najveći ratni saveznik.
„Prošli tjedan je objavljeno godišnje Izvješće Europske komisije o proširenju u kojem je zastupljena i obrambena politike Europske unije, čega prije nekoliko godina nije bilo u kontekstu proširenja. Ističe se strateška važnost Ukrajine za EU, kroz njenu vojnu industriju, stečena iskustva i vojna znanja”, otkriva Drobnjak koji smatra da bi Ukrajina, ako se rat završi, u dogledno vrijeme mogla ući u EU.
„Crna Gora je iduća EU članica. U to nema sumnje, samo je pitanje dinamike. Do kraja prosinca ili siječnja će zatvoriti sva poglavlja. Slijedi datum potpisivanja ugovora o pristupanju koji se vremenski poklapa s francuskim predsjedničkim izborima, politički daleko najvažnijim događajem u Europi iduće godine. Izbori su bitni za ratifikaciju ugovora, a u Francuskoj će to biti prva ratifikacija po novim pravilima koja kažu da mora dobiti tri petine glasova u oba doma parlamenta ili se, ako to nije moguće, ide na nacionalni referendum. To neće zaustaviti Crnu Goru, ali će utjecati na dinamiku. Bude li sve u redu, do kraja 2028. će biti EU članica”, objašnjava Drobnjak. Potvrđuje da je Sjeverna Makedonija nepravedno stavljena na čekanje za ulazak u EU.
„Ona mora u svoj Ustav ugraditi bugarsku manjinu. Na tome inzistira Sofija. No, Makedonija marljivo radi i ako se to pitanje riješi, uhvatit će čvrst tempo prema EU”, kaže Drobnjak. Priznaje da je i kod njega prošlotjedna preporuka Komisije EU građanima da priprema osnovne potrepštine za tri dana, na prvu izazvala strepnju.
„Ne treba to gledati kroz prizmu moguće ugroze od Rusije, nego i klimatskih promjena jer su moguće strahovite oluje i izvanredna stanja koja ne moraju biti generirana ratom. Na primjer, masovne nestašice struje”, naglašava Drobnjak.
„Macron pokušava okrupniti politički centar ili lijevi centar. Sve izjave treba promatrati kroz prizmu nadolazećih izbora. U SAD-u se profiliralo nekoliko sjajnih demokratskih političara mlade generacija. Na prvo mjesto bih stavio Jona Ossoffa. Republikanci tek trebaju iznjedriti svog kandidata za predsjedničke izbore i to neće biti lako. Demokrati su u strateškoj ofenzivi, a republikanci u defenzivi. Od 50 guvernera, demokrati imaju 31. Od 5 najvećih država po broju elektorskih glasova – Kalifornija, Teksas, Florida, New York i Pensilvanija – u četiri demokrati imaju guvernera. Ali, sve se svodi na ekonomiju, a za nju ključnu odgovornost ima predsjednik. No, dvije godine u današnjem svijetu su vječnost”, zaključuje Drobnjak.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....